Ključevi svih poteza su u Katančićevoj (adresa Ministarstva financija, op. a.), monetarna politika treba biti suzdržana dok ne vidimo kako će se do kraja godine postaviti fiskalna, odnosno hoće li uspjeti refinancirati vanjski dug, kazao je u četvrtak ekonomist Ante Babić. On je nakon financijskog foruma u organizaciji Hrvatske poštanske banke (HPB) komentirao posljednje događaje na relaciji Hrvatska narodna banka – poslovne banke. “Kad bi HNB sustavu pružio veću likvidnost, ta bi sredstva prošla kroz banke i završila u državnoj potrošnji, poput pelješkog mosta, jer bi banke kupile državne obveznice”, jasan je Babić.
Bez petljanja
Što se tečaja pak tiče, i Babić je beskompromisno na strani guvernera Želja Rohatinskog. “Tečajem ne treba petljati iz dva razloga. Prvo, ako država ne uspije refinancirati svoje obveze, bez ikakve promjene monetarne politike godinu možemo završiti na tečaju od 8 ili 9 kuna za euro u uvjetima smanjenog priljeva deviza zbog manjeg izvoza, direktnih stranih investicija i lošije turističke sezone. Drugi razlog je što su velike banke nabrušene na tečaj jer zbog smanjene perspektive kreditiranja građana i poduzeća u pogoršanim gospodarskim uvjetima jedini način na koji mogu ostvariti profit sličan prošlogodišnjem je klađenje na deprecijaciju tečaja. Manje zlo je imati visoke kamate na koje se može utjecati ako država napravi rebalans proračuna”, kaže Babić iako taj potez Vlade ne drži realnim prije svibnja, odnosno nakon lokalnih izbora. Da će i u Ministarstvu financija uskoro biti prisiljeni ozbiljno razmatrati tu opciju, Babić drži pitanjem vremena jer je rebalans proračuna “conditio sine qua non” uspjeha izdanja obveznica na međunarodnom tržištu ili pregovora MMF-a ili kako kaže, “ne možete prodati izdanje bez suvisle fiskalne priče”.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.NJihova znanja su samo teoretska. Oni su se formirali kao ekonomisti u Hrvatskoj koja nikada u svojoj povijesti (od 1990.) nije živjela samo od svoga rada. Svake godine inozemni dug je povećavan. i oni nam sad prodaju neku nauku. Sve što ih drži na pozicijama su njihova prezimena (imaju genetsku predispoziciju za vrhunske ekonomiste)
Mnogo lepi dečki!!!
Uključite se u raspravu