Premijer švedske vlade desnog centra Frederik Reinfeldt najavio je privatizaciju nekih od perjanica švedskog gospodarstva, kao dio svojeg paketa tržištu sklonih reformi. “Država ne bi trebala posjedovati udjele ukoliko to nema očit strateški smisao i ako je moguće naći pravog ulagača, spremnog platiti pravu cijenu”, izjavio je Reinholdt u nedavnom intervjuu za britanski Financial Times.

Platforma premijera
Privatizacija je bila i dijelom njegove platforme, na kojoj je dobio izbore, a kojom bi se trebala smanjiti visoka nezaposlenost skidanjem ljudi sa socijalne pomoći i rezanjem poreza kompanijama kako bi mogle zaposliti više ljudi. No, Reinfeldt kaže kako švedski model države blagostanja ne treba mijenjati, reforma je više refleksija ideološkog gledišta njegove vlade prema kojem država ne bi trebala sudjelovati u poslovima koje može obavljati privatni sektor. Prema podacima OECD-a, nezaposlenost u toj zemlji daleko je viša od službenih podataka, prema kojoj ona iznosi 4,3%. OECD tvrdi kako stopa iznosi čak 17%, a razlika leži u broju ljudi koji su u programima obučavanja organiziranim od strane države, osobama koje rade na pola radnog vremena, ili su u drugim vladinim programima, te na produženom bolovanju. Ukoliko se ništa ne promijeni u švedskom gospodarstvu, povećanje troškova programa socijalne države u sljedećih će deset do dvadeset godina postati preveliko da bi se financiralo kroz postojeći porezni sustav, stoji u izvješću konzultantske kuće McKinsey. Reinfeldt tvrdi da nije riječ o prijeporu između slobodnog tržišta i socijalizma, već o pokušaju poboljšanja socijalne države i stvaranju novih radnih mjesta kroz usredotočenje na poduzetništvo uz osiguranje da se uvijek isplati raditi. Objavljena je i lista švedskih kompanija čiji će udjeli biti prodani. To su V&S, jedan od deset vodećih svjetskih proizvođača alkoholnih pića, TeliaSonera, najveća telekomunikacijska kompanija u nordijskoj regiji, Nordea, najveća banka te regije i OMX, nordijska burza i pružatelj burzovnih informatičkih usluga. Vlada je imenovala šest stranih investicijskih banaka koje će asistirati u prodaji državnih udjela: Deutsche Bank, Morgan Stanley, UBS, J. P. Morgan, Merrill Lynch i Goldman Sachs.

Pohvale
Ljudi bliski cijelom projektu hvale namjere vlade, ali boje se da je zemlja u opasnosti da neke od svojih najboljih kompanija proda na način koji bi se kasnije mogao pokazati neprikladnim, čak naivnim. Prema Claesu Ekströmu iz McKinseyja u Stockholmu, vlada se čini rastrgana između dva pristupa. Prvi je da se prodaja gleda kao ideološki motiviran proces u kojem se država povlači po principu ‘bolje prije nego kasnije’, dok drugi pristup zahtijeva više vremena i uključuje stratešku analizu kompanija s namjerom da se kroz prodaju njihova vrijednost maksimalizira tako da se udjeli mogu prodati kasnije po najboljoj cijeni koju je moguće postići. Neke od kompanija koje će biti na prodaju posluju na iznimno konkurentnim tržištima i strateški su dobro razvijene, dok je kod drugih potrebno povući određene poteze kako bi se maksimizirao njihov potencijal. Štoviše, loše odrađena prodaja u ranom stadiju programa mogla bi kompromitirati cijeli program u kasnijem stadiju. “Ukoliko prodate prejeftino, sami sebi udarate pečat nekompetentnog vlasnika, što ima implikacije za ostatak kompanija u državnom vlasništvu”, smatra Ekström. Za Reinfeldta, to nije jedino što je na kušnji. Kako bi njegov program reformi uspio, potreban mu je još jedan mandat na vlasti, a prodaja kompanija u državnom vlasništvu po niskim cijenama izazvala bi u javnosti pravi val nezadovoljstva. Ovo bi posebno bilo naglašeno ukoliko bi novi vlasnici tih kompanija odlučili zatvoriti tvornice i proizvodnju preseliti u neku drugu zemlju. Prema bankarima upoznatima s planovima vlade, najvjerojatnije je kako će se u ovoj prvoj fazi privatizacije na tržištu naći 5 do 10% dionica Nordee, a nakon toga bi na prodaju mogao biti cijeli udjel države u OMX-u, te oko 10% dionica TeliaSonere. Prema Reinfeldtu, ovaj program će dokazati kako je švedska socijalna država u stanju evoluirati na način koji će omogućiti veću ulogu slobodnog tržišta u vrlo uspješnom modelu.