Poslovne banke u Crnoj Gori suočavaju se sa sve izraženijim problemom otplate kredita. Građani su, zasada, neuredniji u izmirenju kreditnih dugova, ali i tvrtke sve teže otplaćuju dugove.

Crnogorci bankama duguju preko 930 milijuna eura što je trećina ukupnih dugovanja u Crnoj Gori. Neažurnost u izmirenju dugova od strane građana sve je izraženija što se najbolje vidi iz podatka da su trenutna kašnjenja dvostruko veća nego krajem 2008. godine. U Centralnoj banci Crne Gore (CBCG) kažu da 19 posto građana zaduženih kod banaka uzete kredite ne vraćaju redovno. To je, kako ističu u CBCG, veoma značajan udio, ali još uvijek ozbiljno ne ugrožava poslovanje crnogorskih banaka jer one izdvajaju adekvatne rezervacije koje služe kao prva obrambena linija od neurednog plaćanja.Brine, međutim, to što je stanje u nekim od najvećih crnogorskih kompanija, kao recimo u Kombinatu aluminija Podgorica, sve gore i neizvjesnije. Kasni se s isplatom osobnih dohodaka što utječe na redovnost izmirenja kreditnih obaveza.Prema najnovijim podacima CBCG, početkom lipnja oko 11.000 crnogorskih kompanija nalazilo se u blokadi. Njihova dugovanja iznose oko 125 milijuna eura. Kašnjenja privrede u otplati kreditnih obaveza ipak su znatno manja u odnosu na kašnjenja građana. Kako bi crnogorskim bankama stvorila bolje uvjete za funkcioniranje u uvjetima otežanog vraćanja kredita od strane građana i privrede CBCG je donijela niz mjera. Pogodnost za poslovne banke je što će se, prema novoj regulativi, kao nekvalitetna aktiva tretirati potraživanje koje je dospjelo, a nije plaćeno 90 dana, umjesto dosada definiranog limita od 60 dana. To znači da će banke za one kredite koji kasne od 30 do 90 dana izdvajati manji postotak rezervacija. Uz to, CBCG se opredijelila za niz promjena u politici obaveznih rezervi na koju su banke imale dosta primjedbi.

Nova regulativa

Pogodnosti za banke
Uz promjenu vremenskog roka za nedospjela potraživanja koja se smatraju lošom aktivom, CBCG je donijela i još neke promjene kojima se nastoji olakšati poslovanje komercijalnih banaka. One su tako oslobođene izdvajanja obavezne rezerve na sve nove depozite, u odnosu na posljednje obračunsko razdoblje. Smanjena je stopa obavezne rezerve s 11 na 10 posto, kao i zatezna kamata za nevraćenu obaveznu rezervu.