Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, cijene dobara i usluga korištenih za osobnu potrošnju zabilježile su rast u studenom 0,6 posto u odnosu na listopad. Navedena mjesečna stopa rasta najviša je od veljače ove godine. Najveći doprinos mjesečnom rastu cijena dobara i usluga došao je zbog porasta cijena prehrane (1,6 posto) te sezonski viših cijena odjeće i obuće (1,6 posto). U suprotnom smjeru (na ublažavanje stope rasta cijena dobara i usluga) djelovale su cijene prometa koje su u odnosu na listopad zabilježile pad od 0,4 posto.

Troškovi stanovanja
Pad cijena prometa na mjesečnoj razini većim dijelom posljedica je nižih cijena automobila te goriva i maziva za osobne automobile. Godišnja stopa inflacije u skladu s očekivanjima zabilježila je nešto višu vrijednost (2,5 posto više u usporedbi sa studenim 2005. godine). Promatrajući na godišnjoj razini utjecaj na rast indeksa potrošačkih cijena, troškovi stanovanja su dominantni zbog povećanja cijena komunalnih usluga koje su u odnosu na prošlogodišnji studeni veće za 16,6 posto. Rast cijena prehrane, koje čine oko trećine košarice potrošačkih cijena, iznosio je 2,2 posto, a ostvaren je u gotovo svim skupinama prehrambenih proizvoda izuzev mesa i voća, čije su cijene zabilježile pad od 0,8 posto i 0,4 posto. Analizom po kategorijama potrošnje može se zamijetiti da su u studenom u odnosu na listopad cijene dobara više za 0,8 posto, a usluga za 0,2 posto, a na godišnjoj razini rast cijena usluga zamjetno je viši od rasta cijena 4,5 posto naspram 1,9 posto. U prvih jedanaest mjeseci ove godine prosječna godišnja inflacija, mjerena indeksom potrošačkih cijena, iznosila je 3,3 posto. Moguće je da i posljednji mjesec ove godine potvrdi ublažavanje pritisaka na rast cijena. Stoga se očekuje da bi godišnja stopa inflacije mogla iznositi 3,2 posto što predstavlja blago smanjenje u odnosu na 2005. godinu.

Mađarska sve skuplja
Osim Hrvatske u studenom su rast godišnje inflacije zabilježile gotove sve države Europske unije (izuzev Cipra, Malte i Norveške) te Rumunjska i Bugarska. Mađarska ima najvišu stopu godišnje inflacije u Europskoj uniji, a pritisci u smjeru rasta potrošačkih cijena dobara i usluga zabilježeni su u studenom kada je drugi mjesec zaredom zabilježila vrijednost višu od 6 posto. Štoviše, godišnja stopa mađarske inflacije mjerena harmoniziranim indeksom potrošačkih cijena nakon 6,3 posto u listopadu zabilježila je 6,4 posto u studenom. U promatranom mjesecu prosječna stopa inflacije EU25 iznosila je 2,1 posto, a EU15 2 posto.

Zrinka Živković-Matijević, ekonomska analitičarka Raiffeisen Cosulting

U Bugarskoj inflacija čak 6,1 posto
Rumunjska i Bugarska, koje će 1. siječnja postati punopravne članice EU, unatoč naporima za obuzdavanje inflacije i dalje bilježe relativno visoke stope rasta. Godišnja stopa inflacije Rumunjske bilježi silazni trend te je u studenom iznosila 4,7 posto. Uzme li se u obzir da je u siječnju rast bio 8,9 posto, primjetno je da su mjere središnje banke i politika targetiranja dale rezultate. Bugarska godišnja stopa inflacije ponovno je nakon dva mjeseca zabilježila vrijednost višu od 6 posto (6,1 posto).