EN DE

Sukob srpskih ekonomista i guvernera NBS-a zbog tečaja dinara

Autor: Rato Petković
26. lipanj 2008. u 06:30
Podijeli članak —

Kupovna moć dinara je oslabljena što pokazuje rast inflacije u pet mjeseci ove godine od pet posto

Dinar je u odnosu na euro dostigao najveću ovogodišnju vrijednost. Prema službenom srednjem tečaju Narodne banke Srbije (NBS), za jedan euro trebalo je 79,13 dinara, a prognoza je da ću mu u četvrtak biti povećana vrijednost za 0,20 dinara. Takav tečaj dinara izaziva u ekonomskim i gospodarstvenim krugovima suprotstavljena mišljenja u odnosu na ocjene što dolaze iz Narodne banke. Radovan Jelašić, guverner NBS-a, smatra da tečaj predstavlja realnu sliku srpske ekonomije, dok gospodarstvenici i ekonomisti upozoravaju na njegovu precijenjenost zbog koje izvozno gospodarstvo trpi goleme gubitke, a država prijeti padanjem u financijsku krizu što za posljedicu može imati raspad deviznog sustava.

već od 5 € mjesečno
Pretplatite se na Poslovni dnevnik
Pretplatite se na Poslovni Dnevnik putem svog Google računa, platite pretplatu sa Google Pay i čitajte u udobnosti svoga doma.
Pretplati se i uštedi

Rast inflacije
Takva upozorenja temelje se na informacijama prema kojima nema nijednog ekonomskog parametra koji bi opravdavao jačanje dinara u odnosu na euro. Kupovna moć dinara znatno je oslabljena što pokazuje rast inflacije u prvih pet mjeseci od pet posto, dok na godišnjoj razini iznosi zabrinjavajućih 11,6 posto. Devizne rezerve su smanjene za oko 390 milijuna eura, a državnom proračunu nedostaje 437 milijuna eura za otplatu inozemnih zajmova. Vanjskotrgovački deficit povećan je za 42 posto u odnosu na prvih pet mjeseci lanjske godine. Središnjoj banci je pošlo za rukom da s dvije monetarne mjere podigne vrijednost dinara. Prva se sastoji od povećanja referentne kamatne stope na 15,75 posto, što je 6,5 posto indeksnih poena više nego na početku godine. Osnovna kamatna stopa je sukcesivno povećavana do postojeće razine u pet navrata kako bi se obuzdala inflacija, ali monetarna vlast u tome ne uspijeva jer je izostala potpora financijske vlasti. Druga mjera kojoj je umjetno povećana vrijednost srpske valute je odluka NBS-a prema kojoj su poslovne banke bile u obvezi da dio vlastitih deviznih rezervi pretvore u dinare, što je na međubankarskom deviznom tržištu, na kojemu se prema ponudi i potražnji utvrđuje tečaj došlo do veće ponude deviza.

Dinar je u odnosu na euro dostigao najveću ovogodišnju vrijednost. Prema službenom srednjem tečaju Narodne banke Srbije (NBS), za jedan euro trebalo je 79,13 dinara, a prognoza je da ću mu u četvrtak biti povećana vrijednost za 0,20 dinara. Takav tečaj dinara izaziva u ekonomskim i gospodarstvenim krugovima suprotstavljena mišljenja u odnosu na ocjene što dolaze iz Narodne banke. Radovan Jelašić, guverner NBS-a, smatra da tečaj predstavlja realnu sliku srpske ekonomije, dok gospodarstvenici i ekonomisti upozoravaju na njegovu precijenjenost zbog koje izvozno gospodarstvo trpi goleme gubitke, a država prijeti padanjem u financijsku krizu što za posljedicu može imati raspad deviznog sustava.

Rast inflacije
Takva upozorenja temelje se na informacijama prema kojima nema nijednog ekonomskog parametra koji bi opravdavao jačanje dinara u odnosu na euro. Kupovna moć dinara znatno je oslabljena što pokazuje rast inflacije u prvih pet mjeseci od pet posto, dok na godišnjoj razini iznosi zabrinjavajućih 11,6 posto. Devizne rezerve su smanjene za oko 390 milijuna eura, a državnom proračunu nedostaje 437 milijuna eura za otplatu inozemnih zajmova. Vanjskotrgovački deficit povećan je za 42 posto u odnosu na prvih pet mjeseci lanjske godine. Središnjoj banci je pošlo za rukom da s dvije monetarne mjere podigne vrijednost dinara. Prva se sastoji od povećanja referentne kamatne stope na 15,75 posto, što je 6,5 posto indeksnih poena više nego na početku godine. Osnovna kamatna stopa je sukcesivno povećavana do postojeće razine u pet navrata kako bi se obuzdala inflacija, ali monetarna vlast u tome ne uspijeva jer je izostala potpora financijske vlasti. Druga mjera kojoj je umjetno povećana vrijednost srpske valute je odluka NBS-a prema kojoj su poslovne banke bile u obvezi da dio vlastitih deviznih rezervi pretvore u dinare, što je na međubankarskom deviznom tržištu, na kojemu se prema ponudi i potražnji utvrđuje tečaj došlo do veće ponude deviza.

Pobuna izvoznika
Dnevni promet sada iznosi 84 milijuna eura. Da je vrijednost dinara upitna, vidljivo je u mjenjačnicama u kojima se izbjegava prodaja eura jer se procjenjuje da će ubrzo doći do povećanja njegove vrijednosti. Aktualna tečajna politika naišla je na veliko ogorčenje izvozno orijentiranoga gospodarstva. Dragan Subotić, direktor Valjaonice bakra koja 90 posto proizvodnje plasira na inozemno tržište, smatra da je realna vrijednost eura 150 dinara. On smatra da kabinetsko projiciranje vrijednosti srpske valute nije sukladno sa stvarnošću. Od postojećeg tečaja najveću korist imaju uvoznici, ali zato država zbog vanjskotrgovačkog deficita može imati goleme teškoće. Zoran Drakulić, vlasnik East pointa i Valjaonice bakra, očekuje od nove vlade veću pozornost prema gospodarstvu, a to je moguće ako u njoj budu ljudi iz ekonomije.

Strategija: Godišnji rast izvoza 25%

Prema vladinoj izvoznoj strategiji srpski izvoz bi svake godine trebao rasti najmanje za 25 posto kako bi se ublažio vanjskotrgovački deficit. Izvoznici traže od vlade da donese mjere za stimulaciju izvoza jer s postojećim tečajem dinara izvozno gospodarstvo izloženo je velikim gubicima, pa svaka izvozna politika u postojećim okolnostima gubi smisao. Izvozna strategija predviđa godišnje udvostručavanje poduzeća, koja, na godišnjoj razini, izvoze robu vrijednu više od 10 milijuna eura. Kao ključna izvozna tržišta smatraju se Europska unija, države članice Ceftina sporazuma, zemlje Zajednice Neovisnih Država, Bliski i srednji istok, te sjeverna Afrika. Prema riječima Gorana Radosavljevića, člana kabineta potpredsjednika vlade Božidara Đelića, za uspostavljanje makroekonomske stabilnosti potrebno je vanjskotrgovački deficit smanjiti s postojećih 21,5 posto na 15,8 posto BDP-a.




Autor: Rato Petković
26. lipanj 2008. u 06:30
Podijeli članak —
Komentirajte prvi

Moglo bi vas Zanimati

New Report

Close