Mnogobrojnim priopćenjima malih dioničara i Uprave Transadrije započeo je pravi mali rat jer određena skupina manjinskih dioničara optužuje čelne ljude Transadrije za “neadekvatno upravljanje kapitalom investitora te upitan način poslovanja”, a isto tako zahtijevaju mijenjanje dnevnog reda Glavne skupštine te predlažu Upravi protuprijedloge. Naravno, Uprava je odgovorila svojim priopćenjem na Zagrebačkoj burzi objavljenim u petak u kojem ističe kako “prijedlog i protuprijedlog malih dioničara ima za cilj destabilizaciju društva, koje može pogodovati maloj grupi špekulativnih kapitala”. Član Uprave Transadrije Miran Ključariček za Poslovni dnevnik je izjavio kako nema sukoba unutar tvrtke i kako je Skupština sazvana na vrijeme i na njoj će se sve odlučivati.

Borba priopćenjima
Mali dioničari, koji zbirno raspolažu s više od 3 posto temeljnog kapitala društva, u petak su reagirali priopćenjem na Zagrebačkoj burzi u kojem ističu kako je Uprava prekršila Zakon o trgovačkim društvima jer nije obavijestila sve dioničare o promijenjenom protuprijedlogu i zahtjevu. Ključariček ističe kako prijedlog nije stigao u zakonskom roku i stoga nije mogao biti uvršten u dnevni red Skupštine. O cijeloj priči obaviješten je i Hrvatski fond za privatizaciju, koji je vlasnik 28 posto udjela u Transadriji, “Skupština je sazvana za 1. kolovoza i koliko mi znamo ostaje taj datum. Sada nemamo nikakvih novih saznanja što se događa u Transadriji”, rekla je za Poslovni dnevnik glasnogovornica HFP-a Mihaela Felker. Naime, na Glavnoj skupštini Transadrije Hrvatski fond za privatizaciju ima predstavnike koji imaju pravo glasa. “Fond će na toj Skupštini podržati svaku odluku kojom će tvrtka Transadria napredovati i rasti u idućem razdoblju”, istaknula je Felker.

Upitna dividenda
Ističe da, što se tiče nedavnih događaja između Uprave i malih dioničara, to ostaje unutar tvrtke i Nadzornog odbora. Cijela priča započinje objavom Uprave kojom saziva Glavnu skupštinu na kojoj će odlučivati o godišnjim izvještajima Uprave i Nadzornog odbora, o upotrebi neto dobiti kao i razrješnici Upravi i NO. Na taj poziv za Glavnu skupštinu grupa malih dioničara uputila je Upravi protuprijedloge odluke za sazivanje Glavne skupštine te dodatni zahtjev za proširenje dnevnog reda, odnosno zahtjev za sazivanje nove Glavne skupštine. Naime, najspornija točka u cijeloj priči je isplata dividende. Na Glavnoj skupštini nema prijedloga odluke o isplati dividende jer, kako ističu u Upravi, “isplate visokih dividendi umjesto ulaganja u društvo u ovom trenutku mogu dovesti do velikog poremećaja u poslovanju”. Točnije, Uprava je oštro reagirala na prijedlog grupe malih dioničara o isplati 1200 kuna dividende po dionici, smatrajući da bi provođenje tog prijedloga “dovelo tvrtku u položaj nelikvidnosti, odnosno insolvencije i konačno stečaja”. “Mi smo u investicijskom ciklusu i dijeljenje visokih dividendi nije dobro jer bi se ona vjerojatno odrazila na pad dionice. Lijepo je pričati o dividendama, ali treba nastaviti raditi i ulagati”, rekao nam je Ključariček. No grupa malih dioničara tvrdi da ne traže dividendu od 1200 kuna (što je ukupno 34,5 milijuna kuna op. a.) nego 600 kuna po dionici koja bi se financirala iz, kako kažu, “značajne zadržane dobiti prethodnih razdoblja i ostalih rezervi”. Točan iznos dividende iznosio bi 17,2 milijuna kuna, pri čemu bi se nešto više od pet milijuna kuna odvojilo iz zadržane dobiti i 12,2 milijuna kuna iz ostalih rezervi.