Sport & biznis - SP 2026.
EN DE

Stvarni dug EU doseže 434 posto BDP-a

Autor: Marija Brnić
24. svibanj 2012. u 22:00
Podijeli članak —

Nužno je pomaknuti političko odlučivanje i odgovornost s Bruxellesa na lokalne i nacionalne razine, poruka je konferencije

Za Europsku će uniju ključno za izlazak iz krize biti okretanje decentralizaciji, složili su se na zagrebačkoj “stanici” putujuće konferencije Centra za obnovu kulture “Europa na prekretnici – Europa na putu prema ropstvu” brojni ugledni sudionici, među kojima i Razeen Sally iz Europskog centra za međunarodnu političku ekonomiju, nekadašnji čileanski ministar rada i predsjednik Međunarodnog centra za mirovinsku reformu Jose Pinera te sveučilišni profesori Ed Stringham iz SAD-a i Erich Weede iz Njemačke.

već od 5 € mjesečno
Pretplatite se na Poslovni dnevnik
Pretplatite se na Poslovni Dnevnik putem svog Google računa, platite pretplatu sa Google Pay i čitajte u udobnosti svoga doma.
Pretplati se i uštedi

“Pogrešno je da nema plana B za slučaj propasti eura i svladavanje krize, no izlazak Grčke iz eurozone je neminovan, a moguće i da se formira novi euro oko Njemačke”, smatra Sally, koji iz Singapura gdje trenutno živi ima vrlo sumoran pogled na EU. Njezin se model u Aziji, kaže, i ne uzima kao relevantan. EU je, dodaje, na rubu deflacije, što se može okrenuti inflaciji i u svakom slučaju destabilizira i svjetsko gospodarstvo. Predstoji, smatra, odluka o tome hoće li prevladati koncept “male” ili “velike” EU. Malu, kaže, čine stare članice s prvotnim pristupom dirigiranju odnosa na tržištu prema odlukama iza zatvorenih vrata u Bruxellesu, a Hrvatskoj Sally preporučuje pristup velikoj EU, u kojoj se odluke donose samostalno. I profesor Weede sklon je promišljanju kako je nužno pomaknuti političko odlučivanje i odgovornost s Bruxellesa na lokalne i nacionalne razine. U suprotnom će, kaže, biti znatno teže korigirati pogreške. Profesor s Ekonomskog fakulteta Zagreb Hrvoje Šimović ističe kako je Unija politički, a ne ekonomski projekt, što je po njemu glavni problem. No Hrvatska je mala zemlja i ne može utjecati na ono što se događa u EU, u kojoj nije siguran da će se postići dogovor o fiskalnoj decentralizaciji. No tim više zagovara da se Hrvatska bavi sobom i počisti pred vlastitim vratima. “Moramo početi ozbiljnu fiskalnu konsolidaciju i stvarati suficite jer u suprotnom nećemo moći podmirivati dug”, poručuje.

Za Europsku će uniju ključno za izlazak iz krize biti okretanje decentralizaciji, složili su se na zagrebačkoj “stanici” putujuće konferencije Centra za obnovu kulture “Europa na prekretnici – Europa na putu prema ropstvu” brojni ugledni sudionici, među kojima i Razeen Sally iz Europskog centra za međunarodnu političku ekonomiju, nekadašnji čileanski ministar rada i predsjednik Međunarodnog centra za mirovinsku reformu Jose Pinera te sveučilišni profesori Ed Stringham iz SAD-a i Erich Weede iz Njemačke.

“Pogrešno je da nema plana B za slučaj propasti eura i svladavanje krize, no izlazak Grčke iz eurozone je neminovan, a moguće i da se formira novi euro oko Njemačke”, smatra Sally, koji iz Singapura gdje trenutno živi ima vrlo sumoran pogled na EU. Njezin se model u Aziji, kaže, i ne uzima kao relevantan. EU je, dodaje, na rubu deflacije, što se može okrenuti inflaciji i u svakom slučaju destabilizira i svjetsko gospodarstvo. Predstoji, smatra, odluka o tome hoće li prevladati koncept “male” ili “velike” EU. Malu, kaže, čine stare članice s prvotnim pristupom dirigiranju odnosa na tržištu prema odlukama iza zatvorenih vrata u Bruxellesu, a Hrvatskoj Sally preporučuje pristup velikoj EU, u kojoj se odluke donose samostalno. I profesor Weede sklon je promišljanju kako je nužno pomaknuti političko odlučivanje i odgovornost s Bruxellesa na lokalne i nacionalne razine. U suprotnom će, kaže, biti znatno teže korigirati pogreške. Profesor s Ekonomskog fakulteta Zagreb Hrvoje Šimović ističe kako je Unija politički, a ne ekonomski projekt, što je po njemu glavni problem. No Hrvatska je mala zemlja i ne može utjecati na ono što se događa u EU, u kojoj nije siguran da će se postići dogovor o fiskalnoj decentralizaciji. No tim više zagovara da se Hrvatska bavi sobom i počisti pred vlastitim vratima. “Moramo početi ozbiljnu fiskalnu konsolidaciju i stvarati suficite jer u suprotnom nećemo moći podmirivati dug”, poručuje.

Autor čileanskoga mirovinskog sustava Jose Pinera pozdravio je primjenu njegova koncepta u Hrvatskoj i najavljeno daljnje razvijanje, a iznio je i zanimljive podatke o stvarnim dugovima zemalja EU, koji kada im se pridodaju i stavke za zdravstvo i mirovine, uvelike prelaze mastriške kriterije (60 posto BDP-a). Grčka, primjerice, duguje 875 posto BDP-a. U Francuskoj je taj udio 549 posto, Portugalu 492, Velikoj Britaniji 442 posto, Njemačkoj 418, Irskoj 405, Italji 364, a Španjolskoj 244 posto BDP-a, a prosjek svih članica EU je 434 posto. Weede iz tih brojki izvodi i odgovor zašto Njemačka ne može preuzeti grčki dug. “Time bi otvorila i preuzimanje dugova drugih zemalja, čime bi se i njemački dug u BDP-u popeo na razinu Grčke i stavio zemlju u poziciju bankrota.”

Veća izdvajanja za II. stup

Sa 5 na 7 posto
Pomoćnica ministra rada Mirjana Rađenović najavila je da se od 2013. za 2-postotna boda povećava izdvajanje za drugi stup, na 7%, dok će stopa za obvezni stup ostati 15%. Dinko Novoselec iz AZ fonda to pozdravlja jer smo, kaže, s novim mirovinskim sustavom stali na pola puta. Natrag se ne može, a ovom stopom ne može se postići bolje stanje od postignutih prosječnih 27.000 kuna po računu od uplaćenih 24.000.

Autor: Marija Brnić
24. svibanj 2012. u 22:00
Podijeli članak —
Komentirajte prvi

Moglo bi vas Zanimati

New Report

Close