EN DE

Stručnjaci tvrde: Ulaskom u EU neće rasti cijene nekretnina

Autor: Antonela Zečević
07. svibanj 2008. u 06:30
Podijeli članak —

Najveći rast cijena nekretnina u Sloveniji dogodio do ulaska u eurozonu, i to zahvaljujući lokalnom tržištu

Da će cijene nekretnina u Hrvatskoj te ostalim zemljama regije jugoistočne Europe porasti kada te zemlje uđu u Europsku uniju je mit, smatra Philip Bay, regionalni direktor Colliers Internationala za regiju jugoistočna Europa. Bay je također dodao na predavanju “Razvoj nekretnina u određenim državama JI Europe” koje je održano na Četvrtoj godišnjoj međunarodnoj konferenciji o hrvatskom tržištu nekretnina, da je “ciklus ludosti i euforije prema kojemu su se formirale cijene nekretnina gotov”. Bay je htio razriješiti mit i fraze o uređenosti i transparentnosti tržišta Europske unije, rekavši da u EU nitko ne ide u zatvor zbog prijevare. Razmišljanja Philipa Baya potvrdio je i Aleš Bulc iz Slovenije koji je iznio podatke koji pokazuju da se najveći rast cijena nekretnina u Sloveniji dogodio do njezina ulaska u eurozonu 2006. godine, i to ponajprije zahvaljujući lokalnom tržištu, odnosno povećanju prihoda i time raspoloživog dohotka lokalnog stanovništva.

već od 5 € mjesečno
Pretplatite se na Poslovni dnevnik
Pretplatite se na Poslovni Dnevnik putem svog Google računa, platite pretplatu sa Google Pay i čitajte u udobnosti svoga doma.
Pretplati se i uštedi

Obilazak Slovenije
Bulc je primijetio da u Sloveniji više ne postoje sile koje bi gurale cijene nekretnina prema gore, ali i da sve velike investicije koje dolaze iz inozemstva zaobilaze Sloveniju zbog veće atraktivnosti tržišta JI Europe. Stručnjaci su se složili da su od hrvatskoga atraktivnija tržišta nekretnina Albanije, Srbije te dijelova Crne Gore zbog manjih poreza i velikih nezadovoljenih potreba tih rastućih tržišta. Primjerice, porezi u Albaniji na “sve” su deset posto, a prva prodaja oslobođena je bilo kakvih davanja, dok je u Srbiji korporativni porez deset posto. No da ipak ne bi bila kao Srbija, našalio se Bay, Crna Gora je uvela devet posto korporativnog poreza. Prednost tržišta JI Europe je i činjenica da je kreditni slom bio milostiv prema regiji jer je pretrpjela samo lagani utjecaj te da banke u stranom vlasništvu kao i restriktivna monetarna politika pružaju regiji makroekonomsku stabilnost. U izjavi za Poslovni dnevnik Bay je rekao da je gradnja logističkih centara u Hrvatskoj najatraktivniji segment tržišta nekretnina jer postoji samo jedan pravi koji zadovoljava sve kriterije. Međutim, u Hrvatsku dolaze strani investitori u segment stanogradnje iako se vjeruje da je tržište već zasićeno, pogotovo na području Zagreba. Međutim, svoj su dolazak najavile tvrtke iz Izraela, Irske, Španjolske i Portugala koje će svoje projekte najprije realizirati u Zagrebu, a onda i u ostatku zemlje.

Da će cijene nekretnina u Hrvatskoj te ostalim zemljama regije jugoistočne Europe porasti kada te zemlje uđu u Europsku uniju je mit, smatra Philip Bay, regionalni direktor Colliers Internationala za regiju jugoistočna Europa. Bay je također dodao na predavanju “Razvoj nekretnina u određenim državama JI Europe” koje je održano na Četvrtoj godišnjoj međunarodnoj konferenciji o hrvatskom tržištu nekretnina, da je “ciklus ludosti i euforije prema kojemu su se formirale cijene nekretnina gotov”. Bay je htio razriješiti mit i fraze o uređenosti i transparentnosti tržišta Europske unije, rekavši da u EU nitko ne ide u zatvor zbog prijevare. Razmišljanja Philipa Baya potvrdio je i Aleš Bulc iz Slovenije koji je iznio podatke koji pokazuju da se najveći rast cijena nekretnina u Sloveniji dogodio do njezina ulaska u eurozonu 2006. godine, i to ponajprije zahvaljujući lokalnom tržištu, odnosno povećanju prihoda i time raspoloživog dohotka lokalnog stanovništva.

Obilazak Slovenije
Bulc je primijetio da u Sloveniji više ne postoje sile koje bi gurale cijene nekretnina prema gore, ali i da sve velike investicije koje dolaze iz inozemstva zaobilaze Sloveniju zbog veće atraktivnosti tržišta JI Europe. Stručnjaci su se složili da su od hrvatskoga atraktivnija tržišta nekretnina Albanije, Srbije te dijelova Crne Gore zbog manjih poreza i velikih nezadovoljenih potreba tih rastućih tržišta. Primjerice, porezi u Albaniji na “sve” su deset posto, a prva prodaja oslobođena je bilo kakvih davanja, dok je u Srbiji korporativni porez deset posto. No da ipak ne bi bila kao Srbija, našalio se Bay, Crna Gora je uvela devet posto korporativnog poreza. Prednost tržišta JI Europe je i činjenica da je kreditni slom bio milostiv prema regiji jer je pretrpjela samo lagani utjecaj te da banke u stranom vlasništvu kao i restriktivna monetarna politika pružaju regiji makroekonomsku stabilnost. U izjavi za Poslovni dnevnik Bay je rekao da je gradnja logističkih centara u Hrvatskoj najatraktivniji segment tržišta nekretnina jer postoji samo jedan pravi koji zadovoljava sve kriterije. Međutim, u Hrvatsku dolaze strani investitori u segment stanogradnje iako se vjeruje da je tržište već zasićeno, pogotovo na području Zagreba. Međutim, svoj su dolazak najavile tvrtke iz Izraela, Irske, Španjolske i Portugala koje će svoje projekte najprije realizirati u Zagrebu, a onda i u ostatku zemlje.

Zlatno doba
Ti investitori prostor za ostvarenje profita u segmentu stanogradnje vide u gradnji prema konceptu tzv. zelenih zgrada jer, primjerice, gradnja prema tom konceptu investiciju podiže za oko 3,5 posto, ali je realan povrat na takvu investiciju devet posto. Dolazak tih stranih investitora je za Poslovni dnevnik komentirao i Alan Herjavec, voditelj odjela projektnog financiranja Société Générale – Splitske banke, rekavši da je “zlatno doba stanogradnje” više-manje gotovo, ali da je u slučaju tih stranih investitora najvjerojatnije riječ o malim i srednjim investitorima. On smatra da se nastavak rasta tržišta nekretnina treba očekivati u segmentu komercijalnih nekretnina te da se u tom segmentu u skorijoj budućnosti mogu očekivati kvalitetni veliki investitori. Kao najtežu prepreku u razvoju tržišta nekretnina u Hrvatskoj Herjavec vidi restriktivne mjere Hrvatske narodne banke. Upravo bi se zbog tih mjera, smatra Herjavec, veliki projekti mogli financirati iz inozemstva jer će veliki investitori tamo posuđivati novac zbog nižih kamata. Koliko je bitno tržište nekretnina i bankama govori podatak koji je iznio ovaj voditelj projektnog financiranja, a koji kaže da osam od devet najvećih banaka u Hrvatskoj prognoziraju rast tog tržišta za deset posto. Za Poslovni dnevnik Herjavec je prognozirao rast kamata do kraja 2008. za 0,5 posto i više.

Stranci su temelj rasta cijena nekretnina

Navodeći prednosti investiranja u tržište nekretnina u JI Europi, Philip Bay iz Colliersa je rekao kako je regija najveća investicijska baza stranaca u cijeloj Europi, a njihov dolazak je objasnio rečenicom: “Prvo dođu Izraelci, za njima Austrijanci i Nijemci. Zatim dođu Francuzi i kupe od Izraelaca, a Skandinavci dođu pogledati. Dok se sve to događa, Amerikanci gledaju televiziju i misle da još traje rat.” Nakon toga je svima preporučio da bace televiziju kroz prozor i dođu se osobno uvjeriti u stabilnost regije te iznimno povoljne uvjete za investiranje.

Autor: Antonela Zečević
07. svibanj 2008. u 06:30
Podijeli članak —
Komentirajte prvi

Moglo bi vas Zanimati

New Report

Close