Tijekom 2005. godine nastavljeni su pozitivni trendovi hrvatskog bankarskog sustava, rečeno je na predstavljanju posebnog izdanja Privrednog vjesnika ‘Banke – Hrvatska i svijet’. On se i dalje nalazi među najprofitabilnijima u regiji, vodeći je prema stupnju financijskog posredovanja te prema udjelu kredita u BDP-u zemalja u tranziciji. Analitičar Žarko Primorac izjavio je kako je financijsko tržište u Hrvatskoj i dalje visoko koncentrirano. Od ukupne aktive koja je zadnjeg dana prošle godine iznosila 325,47 milijardi kuna, čak 80 posto odnosi se na banke. Fondovi drže 7,5 posto ukupne aktive, leasing 5,55 posto, osigurajnja 5,09 posto, a stambene štedionice 1,80 posto. Stopa porasta aktive iznosi 14,2 posto, a najviše je, u odnosu na prošlu godinu, porasla kreditna aktivnost banaka, čak 21, 5 posto. Krediti gospodarskom i negospodarskom sektoru čine glavnu aktivnu stavku bilance u iznosu od oko 56,8 posto ukupne aktive. Čak 82 posto aktive kontrolirano je od strane šest vodećih banaka. Oni također kontroliraju i 77 posto ukupnog kapitala, ostvaruju više od 85 posto ukupne bankarske dobiti, zapošljavaju više od 71 posto radniika te ostvaruju udio od oko 80 posto u kreditima i štednji. Ostalih 28 banaka upravljaju s preostalih 18 posto bankarske aktive – u prosjeku svaka upravlja s manje od jedan posto ukupne aktive. Veći udjel u imovini stranih banaka u ukupnoj imovini od Hrvatske (91,3 posto) ima jedino Češka (94,8 posto). Rang-lista banaka nije se znatnije promijenila. Tako još prednjači uvijek ‘velika šestorka’ sastavljena od Zagrebačke, Privredne. Erste, RBA, HVB i Hypo banke. Rangiranja su slična po svim kriterijima: aktivi, osnovnom kapitalu, jamstvenom kapitalu, dobiti prije i poslije oporezivanja. Rangiranje se razlikuje jedino po temeljnom kapitalu gdje Privredna banka zauzima prvo, Hypo banka drugo, a RBA treće mjesto. Najviše kredita imala je Zaba sa 38,12 milijardi kuna odobrenih kredita. Ista ima i najveću zabilježenu štednju od 29,6 milijardi kuna. Primorac je još izjavio kako smatra da jedan od najvećih problema hrvatskih banaka, zaduživanje, nije moguće zaustaviti tehničkim mjerama već treba raditi na provođenju iscrpne reforme cijelog sektora. Također se osvrnuo i na povećanje kamatnih stopa za koje sada, kako je izjavio, nema posebnih razloga. Međutim, sama HNB ima male mogućnosti sprječavanja aprecijacije tečaja koja je jako loša za hrvatski izvoz i turizam. “Ako se pod hitno ne provede reforma, moglo bi doći do velikih kriza u tim sektorima”, izjavio je Primorac.