Ukupni krediti stanovništvu na kraju veljače iznosili su 136,9 milijardi kuna, čime je nastavljen njihov rast i na mjesečnoj i godišnjoj razini – u odnosu na siječanj veći su za 0,3 posto, a u odnosu na veljaču prošle godine za 1,9 posto, pokazuju podaci Hrvatske narodne banke (HNB).

Analitičari Raiffeisen banke (RBA) u osvrtu na te podatke navode da je iznos ukupnih kredita stanovništvu od 136,9 milijardi kuna za 2,58 milijardi kuna veći nego krajem veljače prošle godine, a da je godišnja nominalna stopa rasta od 1,9 posto najniža u zadnje tri godine.

“Na rast nominalnog iznosa kredita tako su utjecala i tečajna kretanja odnosno nešto viša razina srednjeg tečaja EUR/HRK i na godišnjoj i na mjesečnoj razini, 1,7 posto odnosno 0,3 posto”, navode.

Kako stoji u analizi, u odnosu na kraj prosinca 2020. ukupna potraživanja na osnovu kredita prema sektoru stanovništva porasla su 0,5 posto ili 705 milijuna kuna, a to je gotovo u cijelosti posljedica porasta nominalne vrijednosti stambenih kredita kod kojih se još uvijek vidi učinak provedbe programa subvencioniranja.

Stambeni krediti, koji čine 46,4 posto ukupnih kredita plasiranih sektoru stanovništva, dosegnuli su 63,5 milijardi kuna te su bili 1,3 milijarde kuna viši. Na godišnjoj razini stopa rasta tako je ubrzala na 9,7 posto i najviša je od 2010. godine.

Iz RBA očekuju nastavak rasta kredita stanovništva, koji će kao i u 2020. biti podržani nastavkom subvencioniranih APN kredita.

“Razorni potres na Banovini imat će znatno manji utjecaj na potražnju za kreditima, jer niska gospodarska osnovica u tom području iziskuje pretežito financiranje obnove iz javnih fondova i donacija”, ocijenili su iz RBA.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost