Bivši ministar gospodarstva i naftni stručnjak Davor Štern komentirao je koja su, po njegovom mišljenju, tri domaća igrača posebno zainteresirana za kupnju 44 Lukoilove benzinske postaje kao i za preuzimanje 400 zaposlenika u Hrvatskoj otkako je ta kompanija najavila prodaju sve svoje inozemne imovine, a nakon što joj je američki predsjednik Donald Trump prošlog tjedna uveo oštre sankcije, kao i ruskom naftnom divu Rosneftu.
Naime, američko ministarstvo financija omogućilo je kompanijama da završe sve transakcije s Lukoilom i Rosneftom najkasnije do 21. studenog.
Američke sankcije objavljene su ubrzo nakon što je Rusija izvela najjače napade na ukrajinske gradove u posljednjih mjesec dana, pri čemu je poginulo najmanje sedam osoba, među kojima i dvoje djece. Napadi su uslijedili nakon što je Trump otkazao susret s Putinom u Budimpešti.
Štern smatra da INA nije zainteresirana, te podsjeća da su INA i MOL već imali problema prilikom spajanja zbog tržišne koncentracije, a što je izazvalo regulatorne poteškoće u pogledu konkurencije. “Petrol još ima prostora, mogao bi se pojaviti Shell, a možda čak ponovno i general Ivan Čermak. Već nekoliko puta pokazao je da je ‘on tu doma’, to bi za njega mogao biti jedan novi izazov”, izjavio je Štern za Poslovni dnevnik.
Uspije li Trump uvjeriti Indiju i Kinu da prestanu kupovati rusku naftu, to bi moglo izazvati drastičan pad proizvodnje u Rusiji, kaže Štern. “Kad se proizvodnja smanji, dolazi do velikih šteta za naftna polja. Ako nafta dođe do zatvorenog ventila u Sibiru, smrzne se, postaje tvrda masa i začepi cijelu bušotinu koju onda treba servisirati, to jest, remontirati, a to je dugotrajan i skup posao. Stradao bi veliki broj bušotina, što je problem za proizvodnju. S druge pak strane, to bi otvorilo mogućnosti kompanijama ih remontiraju, poput Croscoa”, izjavio je Štern.
Teško je sa sigurnošću procijeniti koliko jak udarac su američke sankcije ruskim naftnim gigantima zadale Putinovoj ekonomiji, dodaje Štern, no smatra da su Washington i Moskva, unatoč srazu, blizu postizanja dogovora.
“Ovo sve je samo trgovačka igra. To više sliči na cjenkanje, nego na ozbiljan sukob”, rekao je.
Štern predviđa da će okončanje ruske agresije na Ukrajinu nalikovati ‘raspletu’ turske invazije na Cipar 1974. godine. “Postići će se neka vrsta primirja ‘zamrznuta’ na određenoj zemljopisnoj liniji koje će trajati dulje vrijeme, slično situaciji kakvu danas imamo na Cipru”, misli on.
Podsjetimo, Washington je sankcijama slijedio potez Ujedinjenog Kraljevstva, koje je nedavno Rusiji uvelo slične mjere. Prema podacima britanske vlade, Rosneft i Lukoil zajedno izvoze više od tri milijuna barela nafte dnevno, dok Rosneft sam proizvodi gotovo polovinu ukupne količine ruske nafte, što čini oko šest posto svjetske proizvodnje.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Uključite se u raspravu