Ministarstvo financija objavilo je nacrt promjene Zakona o stambenoj štednji i državnom poticanju stambene štednje, a obećani sastanak s predstavnicima stambenih štedionica koje su trebale predložiti novi model poticanja štednje nije održalo.

Kao jedini način zadržavanja poticane štednje najavljivao ga je ministar financija Boris Lalovac, među ostalim, putem medijskih istupa, primjerice, kad je nedavno predstavljao nove programe HBOR-a. Razočarani ignoriranjem Ministarstva, predstavnici štedionica predstavili su ga novinarima, a okosnica njihova prijedloga usklađivanje je visine poticaja s visinom tržišnih kamata. "U razdoblju kad su tržišne kamate rekordno niske, kao što je to sad kod nas, prilagodio bi se i iznos poticaja i ostvarivale uštede. Na taj bi način, prema našim grubim procjenama, poticaji iznosili oko 30 do 40 mil. kn, što je, u odnosu na dosadašnjih 100-tinjak, znatna ušteda", istaknuo je Zdravko Anđel, predsjednik Uprave Wüstenrot stambene štedionice.
 

Da bi stambene štedionice mogle odobravati stambene kredite s fiksnom kamatom, moraju se, kaže, i refinancirati uz fiksnu kamatu, što ne mogu bez države koja dugoročnu štednju podržava poticajima. Zato sad više od 18 posto članova stambenih štedionica štedi dulje od dvije godine. Katarina Šobat, predsjednica Uprave Prve stambene štedionice, napomenula je da bi trošak isplate poticaja za stambenu štednju proračun imao tek u 2017., a povratne učinke ostvarivao bi odmah, pri svakom odobrenom kreditu. I dok je analiza sustava stambene štednje koju je od Instituta za javne financije naručilo upravo Ministarstvo financija pokazala da se u proračun vrati duplo više nego što je isplaćeno poticaja, a svaki peti stambeni kredit u ovoj je godini odobren je u stambenoj štedionici, Ministarstvo i dalje tvrdi da štedionice nisu ispunile svrhu stambenoga zbrinjavanja.

Anđel podsjeća i na izjavu premijera Zorana Milanovića, koji kritizira politiku štednje EU, a u njegovoj se Vladi na isti način, kaže, pokušava štedjeti, ne gledajući moguće štetne posljedice. "Štedionice djeluju anticiklički. One nisu trošak, nego investicija koja se dvostruko vraća", poručuje Anđel. Ukinu li se poticaji, osim građana, oštetit će se, zaključuje, i državni proračun i hrvatsko gospodarstvo. Kako neslužbeno doznajemo, novi je obećani termin sastanka s Lalovcem 15. studenoga, no hoće li se naći rješenje, vrlo je neizvjesno jer javna rasprava završava dan ranije.