EN DE

Srednje velike banke prošle godine smanjile profitabilnost 1,9 posto

Autor: Teuta Franjković
18. rujan 2007. u 06:30
Podijeli članak —

Do smanjenja je došlo zbog trostruko manjeg rasta dobiti u odnosu na aktivu banaka

Činjenica da je rast dobiti 2006. bio sporiji od rasta aktive i pasive utjecala je na pokazatelje profitabilnosti banaka, koji su smanjeni u odnosu na 2005. godinu, doznaje se iz najnovijeg Biltena o bankama HNB-a. Međutim, pokazatelji profitabilnosti grupa banaka usporedivih značajki kretali su se različito od prosječnih pokazatelja svih banaka ukupno. Profitabilnost prosječne aktive svih banaka na kraju 2006. iznosila je 1,5 posto, a u odnosu na kraj 2005. godine smanjila se za 0,1-postotni bod.

već od 5 € mjesečno
Pretplatite se na Poslovni dnevnik
Pretplatite se na Poslovni Dnevnik putem svog Google računa, platite pretplatu sa Google Pay i čitajte u udobnosti svoga doma.
Pretplati se i uštedi

Manja dobit
Smanjenje je bilo prouzročeno time što je rast dobiti prije oporezivanja bio više nego trostruko manji od rasta aktive banaka u cjelini. Na smanjenje profitabilnosti prosječne aktive banaka najviše su utjecale promjene u grupi srednjih banaka, kod kojih je ostvaren najveći rast aktive i najmanji rast dobiti. Zbog tih promjena smanjenje profitabilnosti u grupi srednjih banaka bilo je veće od prosječnog (0,3-postotna boda), te je ostvarena profitabilnost od 1,1 posto bila manja od one ostalih grupa i banaka ukupno. Profitabilnost prosječne aktive velikih banaka smanjila se za 0,1-postotni bod, dok je vrijednost pokazatelja od 1,6 posto bila nešto veća od vrijednosti pokazatelja za banke ukupno. Male su banke jedine povećale profitabilnost prosječne aktive, sa 1,2 posto, koliko je iznosila na kraju 2005. godine, na 1,4 posto na kraju 2006., i to zbog povećanja dobiti koja je bila veća nego kod ostalih grupa banaka te banaka ukupno. Stopa profitabilnosti prosječnoga bilančnoga kapitala iznosila je 12,4 posto i u odnosu na kraj 2005. godine bila je manja za 2,6-postotnih bodova. Razlog za to bilo je zamjetno povećanje kapitala 2006. godine. Unatoč najvećem smanjenju najvišu stopu profitabilnosti kapitala, od 13,4 posto, zadržale su velike banke. Slijedile su ih male banke kod kojih je profitabilnost prosječnoga bilančnoga kapitala povećana za 2,2-postotna boda te je dosegnula vrijednost od 9,1 posto. Profitabilnost srednjih banaka smanjila se za 1,9-postotnih bodova i iznosila je 9,0 posto. Unatoč provedenim dokapitalizacijama i povećanju jamstvenoga kapitala znatno brži rast ponderirane aktive negativno je utjecao na stopu adekvatnosti kapitala. Stopa adekvatnosti kapitala smanjila se sa 14,62 posto koliko je iznosila na kraju 2005. godine, na 13,98 posto na kraju 2006. godine. Stopu adekvatnosti kapitala nižu od prosječne stope svih banaka zajedno iskazale su srednje banke (12,96 posto). Stopu adekvatnosti neznatno nižu od prosječne imale su velike banke (13,97 posto), dok je stopa adekvatnosti kapitala malih banaka i dalje bila najviša – na kraju 2006. godine iznosila je 15,66 posto. Najznatnija stavka ukupnih obveza i kapitala banaka na kraju 2006. godine bili su primljeni depoziti koji su iznosili 202,9 milijardi kuna te su činili 66,6 posto ukupne pasive. Povećali su se i primljeni depoziti u srednjim bankama gdje su u odnosu na kraj 2005. godine bili veći za 38,6 posto. Time je ujedno u srednjim bankama ostvarena najveća promjena udjela depozita u ukupnoj pasivi: on se povećao sa 69,7 posto na kraju 2005. godine, na 71,4 posto na kraju 2006. godine. Najveći udio primljenih depozita u pasivi i dalje imaju male banke – na kraju 2006. godine iznosio je 75,6 posto.

Činjenica da je rast dobiti 2006. bio sporiji od rasta aktive i pasive utjecala je na pokazatelje profitabilnosti banaka, koji su smanjeni u odnosu na 2005. godinu, doznaje se iz najnovijeg Biltena o bankama HNB-a. Međutim, pokazatelji profitabilnosti grupa banaka usporedivih značajki kretali su se različito od prosječnih pokazatelja svih banaka ukupno. Profitabilnost prosječne aktive svih banaka na kraju 2006. iznosila je 1,5 posto, a u odnosu na kraj 2005. godine smanjila se za 0,1-postotni bod.

Manja dobit
Smanjenje je bilo prouzročeno time što je rast dobiti prije oporezivanja bio više nego trostruko manji od rasta aktive banaka u cjelini. Na smanjenje profitabilnosti prosječne aktive banaka najviše su utjecale promjene u grupi srednjih banaka, kod kojih je ostvaren najveći rast aktive i najmanji rast dobiti. Zbog tih promjena smanjenje profitabilnosti u grupi srednjih banaka bilo je veće od prosječnog (0,3-postotna boda), te je ostvarena profitabilnost od 1,1 posto bila manja od one ostalih grupa i banaka ukupno. Profitabilnost prosječne aktive velikih banaka smanjila se za 0,1-postotni bod, dok je vrijednost pokazatelja od 1,6 posto bila nešto veća od vrijednosti pokazatelja za banke ukupno. Male su banke jedine povećale profitabilnost prosječne aktive, sa 1,2 posto, koliko je iznosila na kraju 2005. godine, na 1,4 posto na kraju 2006., i to zbog povećanja dobiti koja je bila veća nego kod ostalih grupa banaka te banaka ukupno. Stopa profitabilnosti prosječnoga bilančnoga kapitala iznosila je 12,4 posto i u odnosu na kraj 2005. godine bila je manja za 2,6-postotnih bodova. Razlog za to bilo je zamjetno povećanje kapitala 2006. godine. Unatoč najvećem smanjenju najvišu stopu profitabilnosti kapitala, od 13,4 posto, zadržale su velike banke. Slijedile su ih male banke kod kojih je profitabilnost prosječnoga bilančnoga kapitala povećana za 2,2-postotna boda te je dosegnula vrijednost od 9,1 posto. Profitabilnost srednjih banaka smanjila se za 1,9-postotnih bodova i iznosila je 9,0 posto. Unatoč provedenim dokapitalizacijama i povećanju jamstvenoga kapitala znatno brži rast ponderirane aktive negativno je utjecao na stopu adekvatnosti kapitala. Stopa adekvatnosti kapitala smanjila se sa 14,62 posto koliko je iznosila na kraju 2005. godine, na 13,98 posto na kraju 2006. godine. Stopu adekvatnosti kapitala nižu od prosječne stope svih banaka zajedno iskazale su srednje banke (12,96 posto). Stopu adekvatnosti neznatno nižu od prosječne imale su velike banke (13,97 posto), dok je stopa adekvatnosti kapitala malih banaka i dalje bila najviša – na kraju 2006. godine iznosila je 15,66 posto. Najznatnija stavka ukupnih obveza i kapitala banaka na kraju 2006. godine bili su primljeni depoziti koji su iznosili 202,9 milijardi kuna te su činili 66,6 posto ukupne pasive. Povećali su se i primljeni depoziti u srednjim bankama gdje su u odnosu na kraj 2005. godine bili veći za 38,6 posto. Time je ujedno u srednjim bankama ostvarena najveća promjena udjela depozita u ukupnoj pasivi: on se povećao sa 69,7 posto na kraju 2005. godine, na 71,4 posto na kraju 2006. godine. Najveći udio primljenih depozita u pasivi i dalje imaju male banke – na kraju 2006. godine iznosio je 75,6 posto.

Oročeni depoziti
Najveći izvor povećanja ukupnih depozita bili su oročeni depoziti. Godine 2006. banke su prikupile za 22,2 milijarde kuna više oročenih depozita u odnosu na stanje na kraju 2005. godine. U povećanju ukupnih oročenih depozita najveći se dio odnosio na depozite stanovništva, koji su bili veći za 9,6 milijardi kuna, odnosno za 14,2 posto u usporedbi sa stanjem na kraju 2005. godine. Ukupni depoziti stanovništva na kraju 2006. iznosili su 110,3 milijarde kuna. Iako su se u odnosu na stanje na kraju 2005. povećali za 13,3 posto, taj je rast bio niži od rasta ukupnih depozita, pa se njihov udio u ukupnim depozitima smanjio sa 56,7 posto, koliko je iznosio na kraju 2005. godine, na 54,4 posto na kraju 2006. godine. Depoziti trgovačkih društava bili su za 8,9 milijardi kuna veći, a to je pretežno bilo posljedica povećanja oročenih depozita čak za 33,8 posto, odnosno za 5,4 milijarde kuna. Depoziti nerezidenata bili su veći za 20,5 posto, odnosno za 5,4 milijarde kuna, u prvom redu zbog povećanja depozita primljenih od većinskih stranih vlasnika za 22,4 posto, te su većinski strani vlasnici banaka u ukupnim depozitima na kraju 2006. godine imali udio od 11,1 posto. Znatna je također bila relativna i nominalna promjena depozita financijskih institucija koji su porasli za 3,3 milijarde kuna, odnosno za 41,5 posto.

Primljeni krediti banaka porasli 9,7 posto

Primljeni krediti banaka bili su na kraju prošle godine u odnosu na stanje na kraju 2005. godine veći za 9,7 posto. Samo u posljednjih deset dana prosinca 2006. obveze banaka na osnovi primljenih kredita povećale su se za 13,0 posto. U spomenutom desetodnevnom razdoblju najveći izvor financiranja banaka bili su većinski strani vlasnici, prema kojima su banke povećale obveze po kreditima za 6,7 milijardi kuna, odnosno za 41,4 posto. Najveći dio kredita na kraju 2006. godine, u iznosu od 39,5 milijardi kuna, banke su primile od nerezidenata, a njihov je udio u ukupnim primljenim kreditima iznosio 72,0 posto.




Autor: Teuta Franjković
18. rujan 2007. u 06:30
Podijeli članak —
Komentirajte prvi

Moglo bi vas Zanimati

New Report

Close