EN DE

Središnje banke smanjuju kamatne stope

Autor: Tin Bašić
09. listopad 2008. u 00:00
Podijeli članak —

Analitičari ističu kako akcija neće imati željene učinke jer tržištu ponajprije trebaju točne informacije o gubicima velikih insitucija

Američke Federalne rezerve (Fed), Europska središnja banka (ECB) i četiri središnje banke smanjile su kamatnu stopu u koordiniranoj akciji kako bi smirile posljedice najveće ekonomske krize od Velike depresije. Naime, Fed, ECB, Bank of England, Bank of Canada, švedski Riksbank i švicarska središnja banka smanjili su stope za pola postotnog boda svaki, dok Bank of Japan, koji nije sudjelovao u akciji, podupire poteze. Točnije, Fed je smanjio stopu na 1,5 posto, ECB na 3,75 posto, kanadska banka na 2,5 posto, britanska banka na 4,5 posto, a švedska na 4,25 posto. Uz spomenute središnje banke kineska banka je drugi put u tri tjedna smanjila stopu koja sada iznosi 6,93 posto. “Svjetske središnje banke napokon su se probudile i shvatile ozbiljnost situacije. No to vjerojatno nije posljednji put da ćemo vidjeti takvu aktivnost središnjih banaka, pogotovo u Europi zbog iznimno loše makroekonomske situacije”, izjavio je čelni strateg odjela za europske stope pri Nomura Internationalu Charles Diebel.

već od 5 € mjesečno
Pretplatite se na Poslovni dnevnik
Pretplatite se na Poslovni Dnevnik putem svog Google računa, platite pretplatu sa Google Pay i čitajte u udobnosti svoga doma.
Pretplati se i uštedi

Talijanske banke
Iako analitičari pozdravljaju akciju središnjih banaka, neki od njih upozoravaju kako taj potez neće imati željen učinak zbog cjelokupne situacije. “Ono što tržište najviše muči je zabrinutost oko likvidnosti i gubitaka velikih institucija. Tržište je poljuljano jer nema dovoljnu količinu informacija o tome koliko će ti gubici biti visoki”, poručio je ekonomski stručnjak Wells capital Managementa Gary Schlossberg. Uz smanjenje kamatnih stopa svjetskih središnjih banaka direktor središnje talijanske banke (Banca d’Italia) Fabrizio Saccomanni izjavio je kako će talijanske banke vjerojatno trebati još kapitala nakon što je UniCredit tražio od investitora više sredstava kako bi prebrodili financijsku krizu. Upitan trebaju li banke dodatna sredstva, Saccomanni je odgovorio kako je to moguće jer je kapitalizacija važan dio situacije. “Posljedice tih tenzija malo su smanjile vrijednost kapitala ako se uspoređuje s razinama od prije nekoliko tjedana”, naglasio je Saccomanni. Najveći talijanski zajmodavac UniCredit je u ponedjeljak smanjio predviđanja dobiti i poručio kako traži povećanje kapitala za 6,6 milijardi eura. “Držim da počnemo od osnovne adekvatne kapitalizacije. Sve je to zbog efekta jakih tenzija, a ne zbog strukturalnog manjka kapitala”, poručio je Saccomanni. UniCredit će za ovu godinu povećati rezanje troškova na milijardu eura, odnosno 1,36 milijardi dolara, što je dio plana za jačanje financija te banke, prenosi Bloomberg. Na svojoj mrežnoj stranici UniCredit je objavio prezentaciju u kojoj će primijeniti “strogu disciplinu” u troškovima, koja će se pojačati u 2009. godini. Prethodni cilj u smanjenju troškova za ovu godinu iznosio je 700 milijuna eura. Čak je u ponedjeljak glavni izvršni direktor te banke Alessandro Profumo izjavio kako su podcijenili razmjer svjetske financijske krize. Planirano povećanje kapitala povisit će razinu mogućnosti podnošenja rizika gubitaka Tier 1 Capital na 6,7 posto do kraja godine, poručio je predsjednik UniCredita Dietr Rampl. “Uvijek smo isticali kako je sustav dobro kapitaliziran i ima dovoljnu razinu likvidnosti. Naravno, sada su visoke tenzije pa se vrlo oprezno promatra situacija, ali vjerujemo kako će se sve mirno riješiti”, poručio je Saccomanni.

Američke Federalne rezerve (Fed), Europska središnja banka (ECB) i četiri središnje banke smanjile su kamatnu stopu u koordiniranoj akciji kako bi smirile posljedice najveće ekonomske krize od Velike depresije. Naime, Fed, ECB, Bank of England, Bank of Canada, švedski Riksbank i švicarska središnja banka smanjili su stope za pola postotnog boda svaki, dok Bank of Japan, koji nije sudjelovao u akciji, podupire poteze. Točnije, Fed je smanjio stopu na 1,5 posto, ECB na 3,75 posto, kanadska banka na 2,5 posto, britanska banka na 4,5 posto, a švedska na 4,25 posto. Uz spomenute središnje banke kineska banka je drugi put u tri tjedna smanjila stopu koja sada iznosi 6,93 posto. “Svjetske središnje banke napokon su se probudile i shvatile ozbiljnost situacije. No to vjerojatno nije posljednji put da ćemo vidjeti takvu aktivnost središnjih banaka, pogotovo u Europi zbog iznimno loše makroekonomske situacije”, izjavio je čelni strateg odjela za europske stope pri Nomura Internationalu Charles Diebel.

Talijanske banke
Iako analitičari pozdravljaju akciju središnjih banaka, neki od njih upozoravaju kako taj potez neće imati željen učinak zbog cjelokupne situacije. “Ono što tržište najviše muči je zabrinutost oko likvidnosti i gubitaka velikih institucija. Tržište je poljuljano jer nema dovoljnu količinu informacija o tome koliko će ti gubici biti visoki”, poručio je ekonomski stručnjak Wells capital Managementa Gary Schlossberg. Uz smanjenje kamatnih stopa svjetskih središnjih banaka direktor središnje talijanske banke (Banca d’Italia) Fabrizio Saccomanni izjavio je kako će talijanske banke vjerojatno trebati još kapitala nakon što je UniCredit tražio od investitora više sredstava kako bi prebrodili financijsku krizu. Upitan trebaju li banke dodatna sredstva, Saccomanni je odgovorio kako je to moguće jer je kapitalizacija važan dio situacije. “Posljedice tih tenzija malo su smanjile vrijednost kapitala ako se uspoređuje s razinama od prije nekoliko tjedana”, naglasio je Saccomanni. Najveći talijanski zajmodavac UniCredit je u ponedjeljak smanjio predviđanja dobiti i poručio kako traži povećanje kapitala za 6,6 milijardi eura. “Držim da počnemo od osnovne adekvatne kapitalizacije. Sve je to zbog efekta jakih tenzija, a ne zbog strukturalnog manjka kapitala”, poručio je Saccomanni. UniCredit će za ovu godinu povećati rezanje troškova na milijardu eura, odnosno 1,36 milijardi dolara, što je dio plana za jačanje financija te banke, prenosi Bloomberg. Na svojoj mrežnoj stranici UniCredit je objavio prezentaciju u kojoj će primijeniti “strogu disciplinu” u troškovima, koja će se pojačati u 2009. godini. Prethodni cilj u smanjenju troškova za ovu godinu iznosio je 700 milijuna eura. Čak je u ponedjeljak glavni izvršni direktor te banke Alessandro Profumo izjavio kako su podcijenili razmjer svjetske financijske krize. Planirano povećanje kapitala povisit će razinu mogućnosti podnošenja rizika gubitaka Tier 1 Capital na 6,7 posto do kraja godine, poručio je predsjednik UniCredita Dietr Rampl. “Uvijek smo isticali kako je sustav dobro kapitaliziran i ima dovoljnu razinu likvidnosti. Naravno, sada su visoke tenzije pa se vrlo oprezno promatra situacija, ali vjerujemo kako će se sve mirno riješiti”, poručio je Saccomanni.

Britanski sustav
Konkretne korake u spašavanju bankarskog sektora započela je i vlada britanskog premijera Gordona Browna koja će uložiti 50 milijardi funti, odnosno 87 milijardi dolara, kao preventivni korak kako bi spriječili kolaps britanskog bankarskog sustava. Naime, britanska vlada otkupit će povlaštene dionice banaka, dok će središnja britanska banka Bank of England (BoE) omogućiti najmanje 200 milijardi funti koje će posuditi bankama po tzv. specijalnom planu likvidnosti. Isto tako vlada će dati jamstvo od 250 milijardi funti kako bi pomogla u refinanciranju duga. Ti koraci djelomične nacionalizacije bankarske industrije pripremaju “nužno postavljanje temelja koji će omogućiti bankama vraćanje na njihovu osnovnu ulogu, a to je posuđivanje novca i investiranje za obitelji i kompanije”, poručio je ministar financija Alistar Darling. Zbog pogoršanja financijskog okruženja i rastuće nesigurnosti za globalne gospodarske izglede, Erste Group Bank AG odlučio je revidirati prognoze o neto dobiti za 2008. godinu, stoji u priopćenju. Očekuje se porast neto dobiti za više od 50 posto, uključujući prihod od prodaje poslova osiguranja i očekuje se da će operativna dobit porasti za oko 15 posto u 2008. godini. Zbog znatnog širenja kreditne marže ABS/CDO porfelj (Fair Value and Available for Sale) u trećem je tromjesečju ove godine izgubio oko 30 milijuna eura, no ne očekuju se daljnji gubici, izvijestila je Erste grupa.

Autor: Tin Bašić
09. listopad 2008. u 00:00
Podijeli članak —
Komentari (1)
Pogledajte sve

Ovo se pretvara u bitku > BANKE protiv LJUDI.
Koji su, usput, njihovi klijenti!! Prestrasno!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!
Prvo su nam pokazali koliko su pohlepni i pokvareni. Sada nam pokazuju da u stvari upravljaju nekompetentnim Vladama. Sta je sljedece??

Moglo bi vas Zanimati

New Report

Close