EN DE

Središnja banka CG pomaže tvrtkama

Autor: Milan Šćekić
29. svibanj 2008. u 06:30
Podijeli članak —

Projekt osnivanja kreditno-jamstvenih fondova u Crnoj Gori sa 15 milijuna eura podržat će i Europska unija

Centralna banka Crne Gore uskoro će donijeti odluku o osnivanju kreditno-jamstvenih fondova. Te nove institucije trebaju prije svega doprinijeti bržem razvoju malih i srednjih poduzeća u Crnoj Gori. Prvi kreditno-jamstveni fondovi čije će osnivanje, osim središnje banke, novčano i stručno pomoći i Europska agencija za rekonstrukciju u Crnoj Gori počet će funkcionirati krajem sljedećeg mjeseca. Inače, u Crnoj je Gori posljednjih godina evidentna prava ekspanzija malih i srednjih poduzeća i nakon gotovo potpunog nestanka velikih i uglavnom neproduktivnih državnih tvrtki otvorio se širok prostor za razvoj manjih i srednjih poduzeća na kojima bi trebala počivati budućnost crnogorske ekonomije.

već od 5 € mjesečno
Pretplatite se na Poslovni dnevnik
Pretplatite se na Poslovni Dnevnik putem svog Google računa, platite pretplatu sa Google Pay i čitajte u udobnosti svoga doma.
Pretplati se i uštedi

Crnogorske prilike
U Crnoj Gori registrirano je više od 37.000 malih i srednjih poduzeća, a u protekle četiri godine vlada Crne Gore, u suradnji s domaćim i inozemnih bankama, osigurala je 83 milijuna eura za njihovo kreditiranje, i to posebno za podizanje njihove izvozne konkurentnosti. Iako je to za crnogorske prilike prilično velik iznos, procjenjuje se da su neophodna mnogo veća sredstva za brži i svestraniji razvoj malog i srednjeg poduzetništva. Tome će svakako doprinijeti i najavljeno osnivanje kreditno-jamstvenih fondova. Dosadašnja iskustva govore da crnogorske poslovne banke nerado pružaju podršku tek osnovanim malim i srednjim poduzećima koja nemaju poslovnu i kreditnu povijest te će formiranje tih kreditno-jamstvenih fondova biti od koristi, i to najviše upravo tim poduzećima. Kreditno-jamstveni fondovi, istina, neće izravno crnogorskim malim i srednjim poduzećima davati kredite, nego jamstva koja će potpuno, ili djelomično, biti zamjena za hipoteke kako bi lakše dolazili do kredita. Osnivanje kreditno-jamstvenih fondova u Crnoj Gori omogućit će nedavno usvojeni Zakon o bankama, a poslovanje tih novih institucija u potpunosti će nadgledati Centralna banka Crne Gore.

Centralna banka Crne Gore uskoro će donijeti odluku o osnivanju kreditno-jamstvenih fondova. Te nove institucije trebaju prije svega doprinijeti bržem razvoju malih i srednjih poduzeća u Crnoj Gori. Prvi kreditno-jamstveni fondovi čije će osnivanje, osim središnje banke, novčano i stručno pomoći i Europska agencija za rekonstrukciju u Crnoj Gori počet će funkcionirati krajem sljedećeg mjeseca. Inače, u Crnoj je Gori posljednjih godina evidentna prava ekspanzija malih i srednjih poduzeća i nakon gotovo potpunog nestanka velikih i uglavnom neproduktivnih državnih tvrtki otvorio se širok prostor za razvoj manjih i srednjih poduzeća na kojima bi trebala počivati budućnost crnogorske ekonomije.

Crnogorske prilike
U Crnoj Gori registrirano je više od 37.000 malih i srednjih poduzeća, a u protekle četiri godine vlada Crne Gore, u suradnji s domaćim i inozemnih bankama, osigurala je 83 milijuna eura za njihovo kreditiranje, i to posebno za podizanje njihove izvozne konkurentnosti. Iako je to za crnogorske prilike prilično velik iznos, procjenjuje se da su neophodna mnogo veća sredstva za brži i svestraniji razvoj malog i srednjeg poduzetništva. Tome će svakako doprinijeti i najavljeno osnivanje kreditno-jamstvenih fondova. Dosadašnja iskustva govore da crnogorske poslovne banke nerado pružaju podršku tek osnovanim malim i srednjim poduzećima koja nemaju poslovnu i kreditnu povijest te će formiranje tih kreditno-jamstvenih fondova biti od koristi, i to najviše upravo tim poduzećima. Kreditno-jamstveni fondovi, istina, neće izravno crnogorskim malim i srednjim poduzećima davati kredite, nego jamstva koja će potpuno, ili djelomično, biti zamjena za hipoteke kako bi lakše dolazili do kredita. Osnivanje kreditno-jamstvenih fondova u Crnoj Gori omogućit će nedavno usvojeni Zakon o bankama, a poslovanje tih novih institucija u potpunosti će nadgledati Centralna banka Crne Gore.

Pomoć EU
U CBCG-u najavljuju da će kreditno-jamstveni fondovi funkcionirati kao dioničarska društva s minimalnim osnivačkim kapitalom od milijun eura. Multiplikator kojim kreditno-jamstveni fondovi stvaraju svoj jamstveni portfelj u odnosu na osnovni kapital bit će pet milijuna eura. Direktor Direkcije za razvoj malih i srednjih poduzeća Crne Gore Zoran Vukčević kaže da će kreditno-jamstveni fondovi unaprijediti poslovanje malih i srednjih poduzeća i povećati njihov broj, kao i da će se novac namijenjen njihovu razvoju ubuduće znatno efikasnije trošiti nego do sada. Projekt osnivanja kreditno-jamstvenih fondova u Crnoj Gori sa 15 milijuna eura podržat će i Europska unija. Kako je najavljeno, to će biti kroz ured Europske agencije za rekonstrukciju u Podgorici. Šef Agencije Rainer Freund kaže da su europska iskustva s kreditno-jamstvenim fondovima izvanredna i očekuje njihovu brzu primjenu i u Crnoj Gori. Europski kreditno-jamstveni fondovi raspolažu kapitalom od oko 4,5 milijardi eura što im omogućava davanje kreditnih jamstava u iznosu od oko 20 milijardi eura godišnje. Zahvaljujući kreditno-jamstvenim fondovima dva milijuna malih i srednjih poduzeća diljem Europe svake godine znatno unapređuje svoje poslovanje. Zoran Vukčević ističe da je formiranje kreditno-jamstvenih fondova naišlo na široko odobravanje u Crnoj Gori. Sve crnogorske poslovne banke izrazile su spremnost da participiraju u osnivanju tih fondova.

Iz Srbije godišnji uvoz viši od milijardu USD

Ukupna robna razmjena između Srbije i Crne Gore prošle je godine premašila milijardu američkih dolara, a postoje realne mogućnosti za veće međusobne investicije i povećanje ukupne gospodarske suradnje, ocijenjeno je na Poslovnom forumu gospodarstvenika Crne Gore i Srbije koji je u organizaciji gospodarskih komora dviju država počeo u miločerskom Maestralu. Prema statistici Gospodarske komore Srbije, ukupna robna razmjena iznosila je 1,1 milijardu dolara ili 38,3 posto više nego 2006. godine. Izvoz iz Srbije u Crnu Goru bio je 966 milijuna dolara, upola veći nego 2006,. a uvoz u Srbiju iz Crne Gore smanjio se za 15,4 posto i iznosio je 126,3 milijuna dolara, čime je Srbija ostvarila suficit od 840,4 milijuna dolara.

Autor: Milan Šćekić
29. svibanj 2008. u 06:30
Podijeli članak —
Komentirajte prvi

Moglo bi vas Zanimati

New Report

Close