Srbijanska vlada je nakon dugotrajnih najava pripremila zakon o osnivanju nacionalne banke, a na jesen ga treba usvojiti parlament. Njezino osnivanje u ovome je trenutku zapravo neodgodivo jer gospodarstvo sve teže dolazi do zajmova na domaćem i inozemnom kreditnom tržištu.

Kako kažu tamošnji ekonomisti, ta bi banka trebala biti u državnom vlasništvu s početnim kapitalom od najmanje milijardu eura. Izvori za početni kapital bit će državni proračun, objedinjena sredstva postojećih fondova i agencija, kao i pozajmice međunarodnih financijskih institucija. Osim toga računa se i na prihode četiri najveće domaće banke koje su pred likvidacijom. Inače, iz gospodarskih krugova već je stiglo upozorenje da na odluke banke ne bi smjele utjecati političke strukture, a takva poruka stigla je od međunarodnih financijskih institucija – Međunarodnoga monetarnog fonda (MMF) i Svjetske banke (SB). Osim financiranja kapitalnih infrastrukturnih i razvojnih objekata, poput autocesta i željezničkih koridora, predviđeno je da banka kreditima pomaže izvozno orijentirane tvrtke jer je povećanje izvoza presudno za ostvarenje ciljeva ekonomske politike koja u ovoj godini predviđa porast BDP za tri, a u idućoj za 4 do 5 posto. Prema riječima Vidosave Džakić, potpredsjednice Privredne komore, zadatak banke će biti financiranje manje profitabilnih projekata uz veći rizik koji komercijalne banke nisu spremne preuzeti. Džakić smatra da će razvojna banka osigurati profesionalnije i učinkovitije upravljanje državnim sredstvima od postojećeg modela financiranja što se realizira preko više institucija, agencija, fondova i ministarstava. Prema ocjeni Gorana Nikolića iz Instituta europskih studija, moraju se odrediti prioriteti financiranja, a to su agrar, autoindustrija, elektroindustrija i energetika. Zasad razvojna banka postoji jedino u Vojvodini, dok je Srbija prije pet godina Nacionalnu štedionicu, koja je imala ulogu razvojne banke, pod vrlo povoljnim uvjetima prodala grčkoj EFG banci.

Novi aranžman

MMF ipak pristaje na veći deficit?
Najava o prekidu pregovora Srbije i misije MMF-a mogla bi se pokazati netočnom jer iz stručnih krugova stižu informacije da bi MMF mogao pristati na povećanje ovogodišnjeg deficita u državnome proračunu zato što su prihodi manji od očekivanih. Prema prethodnom sporazumu odobreni deficit iznosi 4,1% BDP-a pa bi vlada morala uštedjeti 350 milijuna eura, što je za nju “nemoguća misija”. Za koliko će biti dopušteno njegovo povećanje znat će se do srijede za kada je predviđen završetak pregovora o novom aranžmanu prema kojemu bi Srbija od MMF-a dobila 1 mlrd. eura kredita.