Nova vlada Srbije pozvala je Misiju MMF-a na nastavak pregovora o dobijanju milijardu eura kredita, kao potporu za prevladavanje teškoća u vraćanju dospjelih inozemnih dugova, jer je naslijedila praznu državnu blagajnu. Razgovori s Misijom bili su prekinuti u siječnju nakon što MMF nije htio odobriti sporazum o posudbi tog iznosa, jer je srpski deficit proračuna bio daleko iznad dogovornog iznosa.

Od tada je vlada deficit još više povećala tako da u proračunu postoji “rupa” veća od dvije milijarde eura, što je gotovo za milijardu eura više od projiciranog. To je bio jedan od razloga što je rejting agencija Standard end Poors (S&P), snizila Srbiji rejting na BB minus, što znači da će se zemlja ubuduće zaduživati po još nevoljnijim uvjetima. Prema procjeni S&P oko 1,5 posto BDP, odnosno 450 milijuna eura banke su iznjele iz zemlje nakon odluke središnje banke o smanjenju obveznih deviznih rezervi. Glavni motiv za odluku bio je motivirati banke da u većem iznosu kreditiraju domaće gospodarstvo, ali su se one odlučile na “sklanjanje” deviza u inozemstvo, odnosno u matične banke ili za vraćanje već posuđenih deviza. S&P smatra kako nova vlada neće uspjeti brzo donijeti mjere koje bi vratile fiskalnu stabilnost i povjerenje u monetarnu politiku. S tom ocjenom se slaže i Milica Bisić, savjetnica za porezni sustav u Ministarstvu financija, bez obzira što vlada, pripremom rebalansa proračuna, predviđa povećanje PDV s 18 na 20 posto, poreza na dobit poduzeća s 10 na 15 posto, veće oporezivanje dohotka građana, te veće trošarine na cigarete i naftne derivate. Bisić smatra kako treba ograničiti i najavljeni rast plaća u javnom sektoru i mirovina. Pad rejtinga poklopio se s promjenama Zakona o središnjoj banci, koje Bisić smatra žalosnim, ali ne i novinom u ponašanju vladajućih. Kako sve te mjere neće biti dovoljne za pokrivanje deficita i prikupljanje novca za mirovine i plaće u javnom sektoru vlada je pozvala Misiju MMF na nastavak dijaloga, što je predviđeno već za kraj kolovoza. S&P dvoji u uspješni završetak pregovora, ukoliko ne uslijede radikalne reforme, što traži i Svjetska banka. Ona je svoju ‘potporu’ tešku 400 milijuna dolara uvjetovala poduzimanjem strukturnih reformi i sklapanjem sporazuma s MMF-om.