Zavoda za statistiku Srbije za listopad ukazalo je na alarmantna događanja u vezi s cijenama. Mjesečna inflacija iznosila je 1,2 posto – preračunavanjem na godišnju razinu dobiva se 14,4 postotka, što znači da je srpsko gospodarstvo duboko zakoračilo u crvenu zonu (rast cijena viši od 10 posto). Da bi situacija bila još neugodnija, cijene na koje država na čelu s premijerom Mirkom Cvetkovićem, a i Narodna banka Srbije (NBS), može utjecati, tzv. bazna inflacija, još je u rujnu iznosila 10,2 posto, što je daleko iznad razine koja je bila predviđena ekonomskom politikom za 2008. godinu (3-6 posto).

Kraj optimizma
Time su napuštene optimističke procjene da bi se inflacija mogla zadržati na razini nižoj od deset posto, koje su bile u igri sve do sredine rujna. Na djelu je nova protuinflacijska strategija, koju je guverner NBS-a Radovan Jelašić, lišen potpore drugih ekonomskih čimbenika, ponovno morao osloniti na jačanje dinara. Monetarni odbor NBS-a krajem prošlog tjedna donio je odluku da se referentna kamatna stopa središnje banke podigne na 17,75 posto i da se viša cijena primarnog novca koristi u repo operacijama od 3. studenoga. Suradnik Bečkog instituta za međunarodne ekonomske studije (WIIW) Vladimir Gligorov ocijenio je takvu politiku NBS-a lošom, ali i jedino mogućom u ovakvim okolnostima. Na fiskalnom planu nije došlo do nikakvih bitnijih promjena, država i dalje troši više nego što objektivno smije tako da guverneru ne preostaje ništa drugo nego da skupim repo operacijama izvlači višak dinara s tržišta. Prošlog je tjedna na okruglom stolu magazina Ekonomist Jelašić opomenuo nazočne predstavnike Vlade Srbije da se mora brzo djelovati i da nije vrijeme za floskule i prazne priče. On je primijetio da buduća financijska situacija u Srbiji ovisi o četiri čimbenika: kretanja na svjetskom tržištu kapitala, restrukturiranja javnih poduzeća, fiskalne i monetarne politike. Na svjetska kretanja ne može se utjecati, strukturne promjene su spore i nemaju brz učinak, a monetarne poluge već su dovoljno stegnute. Što nam preostaje osim fiskalne politike, zaključio je guverner.

Zaoštravanje odnosa
Tijekom ovog tjedna došlo je do još snažnijeg zaoštravanja odnosa između guvernera i izvršne vlasti. Srbijanska vlada predomišlja se treba li baš u potpunosti odustati od najavljenog podizanja mirovina. Guverner i misija MMF-a, koja boravi u Beogradu, oštro kritiziraju takve namjere. Na “Ekonomskom summitu Srbije”, koji je 4. studenoga održan u beogradskom hotelu Hyatt, Radovan Jelašić je rekao da za sve ono što nije napravljeno u procesu tranzicije računi stižu ovih dana (kamatne marže, tečaj dinara…). Dodao je da samo o Srbiji ovisi kako će ići dalje: je li spremna za ključni preokret ili će se pokušati još malo “švercati”. Jelašić smatra da Srbija ima dvije mogućnosti: ili ne bi trebala ništa mijenjati ili ako to i čini, treba to čini neznatno, što bi doprinijelo da potrošnja i dalje raste, zajedno s njom i deficit.

Povezano

Usvojen rebalans proračuna
Skupština Srbije usvojila je rebalans proračuna za 2008. godinu u kojem je deficit povećan sa 40,9 na 45,8 milijardi dinara. Ukupni rashodi povećani su sa 680,5 milijardi na 695,9 milijardi dinara, u najvećoj mjeri zbog usklađivanja i porasta mirovina za deset posto, za što je potrebno 12,7 milijardi dinara.
Tečaj eura prešao 85 dinara
Srpski dinar oslabio je za 1,24 posto prema euru tako da službeni srednji tečaj iznosi 85,31 dinar za euro. Tako će za jedan euro prema srednjem tečaju biti potrebno 1,043 dinara više.