Nakon što je agencija Standard &Poor’s prošlog mjeseca snizila grčki rejting s ‘B’ na ‘CCC’, upozorila je u ponedjeljak da bi se grčko prihvaćanje francuskog plana o reprogramiranju dugova vjerojatno klasificiralo kao ‘default’ (nemogućnost plaćanja obveza). “Prema našim kriterijima obje opcije financiranja opisane u prijedlogu francuskih banaka vjerojatno bi bile klasificirane kao default”, priopćio je S&P-a.
Ozbiljno upozorenje
Francuske banke, veliki grčki kreditori, predložile su da se dobrovoljno zamjeni dio dospjelih grčkih obveznica novima, ali pod drukčijim uvjetima, a europski političari i bankari su proteklog tjedna tvrdili da takav prijedlog ne bi automatski značio grčku insolventnost. S&P, međutim, ističe da bi on uključivao gubitke za vlasnike obveznica, što znači da bi Grčkoj najvjerojatnije priskrbio rejting ‘selektivne insolventnosti’. Ovoga tjedna započinje i program privatizacije državne imovine kao i reforma poreznog sustava, što su bili uvjeti EU-a i MMF-a za isplatu nove tranše kredita ukopno vrijednog 110 milijardi dolara.Jan-Claude Juncker, predsjednik Vijeća ministara financija eurozone, rekao je za njemački tjednik Focus da će grčki suverenitet biti u velikoj mjeri ograničen te da će u Atenu krenuti timovi stručnjaka iz cijele eurozone. “Grke se ne smije vrijeđati, ali im treba pomoći. Rekli su da su spremni prihvatiti savjete stručnjaka iz eurozone”, rekao je Juncker. No, sve su glasniji i protivnici financijskog pomaganja. Čak 80% slovačkih ispitanika koji su sudjelovali u anketi agencije Fokus, tvrdi da bi bi Grčka trebala bankrotirati umjesto da traži pomoć. Spašavanju eura protive se i njemački kritičari europske valute koji su njemačkom Ustavnom sudu podnijeli tužbu tvrdeći da država mora čuvati imovinu građana, a pogotovo njihov novac.Zdeslav Šantić, glavni ekonomist SG-Splitske banke, kaže da bi naznaka rejtinga S&P-a mogla znatno pogoršati ionako tešku situaciju Grčke. “U slučaju ovakvog tretiranja ‘mekog restrukturiranja’ od strane rejting agencija investitori bi mogli biti manje zainteresirani za ovaj reprogram, ali i ECB ne bi mogao prihvaćati grčke dužničke vrijednosne papire kao kolaterale u svojim operacijama. Također, financijske institucije bi se suočile i s gubicima”, smatra Šantić.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Uključite se u raspravu