Dodatnu potporu cijenama pruža i smanjeni izvoz nafte iz Irana od studenog prošle godine kada je SAD ponovo Teheranu uveo sankcije zbog nuklearnog programa.
Već dva tjedna zaredom na svjetskim su tržištima cijene nafte snažno porasle jer se ulagači nadaju da će SAD i Kina uskoro postići dogovor o trgovini. Taj dogovor pridonio bi stabilizaciji rasta najvećih svjetskih gospodarstava.
Na londonskom je tržištu cijena barela prošloga tjedna skočila oko 6 posto, na 60,50 dolara, dok je na američkom tržištu barel poskupio 7,6 posto, na 51,60 dolara.
Već dva tjedna zaredom na svjetskim su tržištima cijene nafte snažno porasle jer se ulagači nadaju da će SAD i Kina uskoro postići dogovor o trgovini. Taj dogovor pridonio bi stabilizaciji rasta najvećih svjetskih gospodarstava.
Na londonskom je tržištu cijena barela prošloga tjedna skočila oko 6 posto, na 60,50 dolara, dok je na američkom tržištu barel poskupio 7,6 posto, na 51,60 dolara.
Nakon što su u 2018. potonule više od 20 posto, u prva dva tjedna ove godine cijene nafte nadoknadile su više od polovice tog gubitka. Do petka su cijene nafte rasle devet dana zaredom, što je njihov najduži pozitivni niz od 2010. godine.
To se, među ostalim, zahvaljuje nadi ulagača da će se rast najvećih svjetskih gospodarstava stabilizirati, što bi izazvalo i jačanje potražnje za energentima.
Trgovce je u tome ohrabrio pozitivan ton u kojemu je završila prva ovogodišnja runda pregovora između SAD-a i Kine u Pekingu, pa se nadaju da će se u zadanom roku postići trgovinski dogovor između dvaju najvećih svjetskih gospodarstava.
SAD i Kina proveli su veći dio prošle godine u trgovinskom ratu i nametanju uvoznih carina, što je omelo razmjenu proizvoda vrijednu stotine milijardi dolara i potaknulo strahovanja od usporavanja gospodarskog rasta.
Podršku cijenama pruža i nedavni dogovor Organizacije zemalja izvoznica nafte (OPEC) i njezinih partnera na čelu s Rusijom o smanjenju proizvodnje za 1,2 milijuna barela dnevno od početka ove godine.
Pritom će OPEC smanjiti proizvodnju za 800 tisuća barela dnevno, a neovisni proizvođači za 400 tisuća barela, što bi trebalo smanjiti neravnotežu između ponude i potražnje.
Rusija je od 1. do 10. siječnja prosječno dnevno proizvodila 11,38 milijuna barela, manje nego u prosincu kada je proizvodnja dosegnula rekordnih 11,45 milijuna barela dnevno.
Dodatnu potporu cijenama pruža i smanjeni izvoz nafte iz Irana od studenog prošle godine kada je SAD ponovo Teheranu uveo sankcije zbog nuklearnog programa.
Očekuje se smanjenje proizvodnje u SAD-u
No, nastojanja vodećih proizvođača neutralizira veća proizvodnja u SAD-u, gdje je u 2018. proizvodnja porasla za dva milijuna barela dnevno, na rekordnih 11,7 milijuna, zbog čega je SAD postao vodeći svjetski proizvođač nafte, ispred Saudijske Arabije i Rusije.
Konzultantska tvrtka JBC Energy procjenjuje da će ovoga mjeseca proizvodnja vjerojatno znatno premašiti 12 milijuna barela dnevno.
No, proizvodnja bi uskoro mogla pasti. Na to ukazuje podatak tvrtke Baker Hughes da je prošloga tjedna broj aktivnih naftnih postrojenja u SAD-u smanjen drugi tjedan zaredom, za njih 4, na ukupno 873 postrojenja.
Doduše, to je znatno više nego u istom lanjskom razdoblju, kada ih je bilo oko 740, no mnogi analitičari procjenjuju da će u ovoj godini, po prvi put nakon tri godine, u SAD-u biti smanjen broj aktivnih postrojenja jer su proizvođači smanjili proizvodne planove u 2019. zbog nesigurnosti u vezi oporavka cijena nafte.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Uključite se u raspravu