Sport & biznis - SP 2026.
EN DE

Slijedi postupan pad kamatnih stopa

Autor: Ana Blašković
22. veljača 2010. u 22:00
Podijeli članak —

U nizu loših vijesti građane će obradovati prognoza da su kamate dosegle vrhunac i da slijedi njihov postepeni pad

Nakon za banke najlošije godine u desetljeću, ni ova bankama ne donosi dobre vijesti. Neizbježan je rast troškova rezervacija dok će klijenti banaka biti suočeni s daljnjim padom dohotka i rastućom nezaposlenosti. Jedino područje na kojem bi se prvo mogli primijetiti pomaci na bolje jest korporativni sektor, i to zbog suradnje banaka i HBOR-a, ocjenjuju makroekonomski analitičari PBZ banke na čelu s Markom Škrebom.

već od 5 € mjesečno
Pretplatite se na Poslovni dnevnik
Pretplatite se na Poslovni Dnevnik putem svog Google računa, platite pretplatu sa Google Pay i čitajte u udobnosti svoga doma.
Pretplati se i uštedi

Pad kamata
“Iako likvidnost ni sada nije upitna, u postojećim uvjetima ne vidimo prostora za rast u sustavu najznačajnijih depozita – onih od građana. Navedeni (negativni efekti) bit će ublaženi spuštanjem stope obvezne pričuve banaka za daljnjih 1 do 2-postotna boda kako je najavila središnja banka”, stoji u analizi. U nizu loših vijesti, kao i relativno pesimističnih očekivanja za 2010., klijente će obradovati očekivanje da je “rast kamata, i aktivnih i pasivnih, dosegnuo vrhunac u prethodnoj godini” zbog čega analitičari PBZ-a očekuju “postupne pomake naniže”. Neto dobit banaka u 2009. smanjena je za četvrtinu zahvaljujući povećanim troškovima rezerviranja za identificirane gubitke koji su gotovo učetverostručeni. Bruto dobit većine banaka pojedinačno gledajući je u padu, a sedam banaka završilo je godinu s gubitkom. Iznimke su bile četiri manje banke, a od većih jedino je Société Générale Splitska banka zabilježila rast bruto dobiti od 14 posto. “Treba primijetiti da je ukupnu dobit banaka znatno srušio HPB (čišćenje bilance, op. a.) te ako isključimo njegove troškove rezerviranja u 2009., dobit banaka bila je niža za oko 18 posto”, ističu u PBZ-u.

Nakon za banke najlošije godine u desetljeću, ni ova bankama ne donosi dobre vijesti. Neizbježan je rast troškova rezervacija dok će klijenti banaka biti suočeni s daljnjim padom dohotka i rastućom nezaposlenosti. Jedino područje na kojem bi se prvo mogli primijetiti pomaci na bolje jest korporativni sektor, i to zbog suradnje banaka i HBOR-a, ocjenjuju makroekonomski analitičari PBZ banke na čelu s Markom Škrebom.

Pad kamata
“Iako likvidnost ni sada nije upitna, u postojećim uvjetima ne vidimo prostora za rast u sustavu najznačajnijih depozita – onih od građana. Navedeni (negativni efekti) bit će ublaženi spuštanjem stope obvezne pričuve banaka za daljnjih 1 do 2-postotna boda kako je najavila središnja banka”, stoji u analizi. U nizu loših vijesti, kao i relativno pesimističnih očekivanja za 2010., klijente će obradovati očekivanje da je “rast kamata, i aktivnih i pasivnih, dosegnuo vrhunac u prethodnoj godini” zbog čega analitičari PBZ-a očekuju “postupne pomake naniže”. Neto dobit banaka u 2009. smanjena je za četvrtinu zahvaljujući povećanim troškovima rezerviranja za identificirane gubitke koji su gotovo učetverostručeni. Bruto dobit većine banaka pojedinačno gledajući je u padu, a sedam banaka završilo je godinu s gubitkom. Iznimke su bile četiri manje banke, a od većih jedino je Société Générale Splitska banka zabilježila rast bruto dobiti od 14 posto. “Treba primijetiti da je ukupnu dobit banaka znatno srušio HPB (čišćenje bilance, op. a.) te ako isključimo njegove troškove rezerviranja u 2009., dobit banaka bila je niža za oko 18 posto”, ističu u PBZ-u.

Borba za štediše
Neto kamatni prihodi pali su za četiri posto. Uzme li se u obzir struktura troškova izvora, “lako se uočava da je borba za štediše rezultirala visokim rastom troškova na sredstva posuđena od stanovništva”. Brojčano gledano, banke su stanovništvu isplatile 26 posto viši iznos kamata, od čega glavninu na oročene depozite stanovništva. “Gledajući neto kamatne prihode triju najvećih banaka, najuspješnija je u 2009. bila Erste banka kod koje su oni povećani za 3,6 posto, dok su PBZ i Zagrebačka banka zabilježile njihov pad”, stoji u analizi. Osim stroge kontrole troškova koji su relativno pali u 2009., banke su srezale broj zaposlenika za oko tri posto.

Autor: Ana Blašković
22. veljača 2010. u 22:00
Podijeli članak —
Komentirajte prvi

Moglo bi vas Zanimati

New Report

Close