Državno restrukturiranje poljoprivredne proizvodnje kasni pa to utječe i na razvoj samih gospodarstava. I katastarski planovi u pojedinim općinama svojevrsna su kočnica razvoja jer su “čisti papiri” osnovni preduvjet za kvalitetno rješenje problema o prodaji i zakupu poljoprivrednog državnog zemljišta koje je do prije 30 godina bilo potpuno marginalizirano, ali se posljednjih godina situacija drastično mijenja. U Hrvatskoj je ukupno 2004. godine bilo registirano 2,695.037 hektara poljoprivrednih površina od čega je na području Osječko-baranjske županije 239.423 hektara prema podacima iznesenim u brošuri “Županija u brojkama 2006.”

Potencijal poljoprivrede
Unatoč problemima banke smatraju da u tom segmentu ima potencijala zbog čega se sve intenzivnije odlučuju pratiti poljoprivrednu proizvodnju. Prije četiri godine u to se među prvima upustila Slavonska banka d.d. kao članica grupacije Hypo. Svojom paletom proizvoda, odnosno kreditnih linija, odlučila je pokriti sve segmente koji su se već ustalili na njezinu području, od kreditiranja proljetne i jesenske sjetve preko kapitalnih ulaganja namijenjenih izgradnji gospodarskih objekata, stajskih kapaciteta ili kupnje osnovnoga stada do kreditiranja kupovine poljoprivredne mehanizacije, privatnog i državnog zemljišta te podizanja trajnih nasada. Kamatne stope protežu se od 5,90 do 6,50 posto, a poljoprivrednici se mogu maksimalno zadužiti do 10 godina, osim kod kredita za otkup državnoga zemljišta gdje rok otplate iznosi do 30 godina. Uvjete kreditiranja Slavonska banka d.d. definira prema bonitetu klijenta, odnosno proizvođača, hipoteka im se nalazi u drugom stupnju, a za samoga poljoprivrednika ona ima više, tumače, psihološki značaj. “Nije bitno samo i isključivo osiguranje, nego u potpunosti pokušavamo sagledati kompletnu sliku klijenta, njegov potencijal. U ukupnom portfelju banke na poljoprivredu nam otpada između 3 do 4 milijarde kuna, ali među njima nisu samo poljoprivredni proizvođači obrtnici i obiteljska poljoprivredna gospodarstva, nego i tvrtke poput Belja, Vupika, PZ Osatine”, ističe Snježana Barić-Šelmić, voditeljica Ureda za odnose s javnošću Slavonske banke d.d. Poljoprivrednici, i to isključivo s područja Slavonije i Baranje, kod njih najčešće posežu za kreditima kako bi kupili potrebnu poljoprivrednu mehanizaciju, ali i osigurali potrebna obrtna sredstva za proljetnu i jesensku sjetvu (krediti do jedne godine). Slično zanimanje, posebice u istočnom dijelu Hrvatske, i to s područja Požeško-slavonske i Bjelovarsko-bilogorske županije, prevladava i kod Podravske banke. Interes u Pobi raste iz godine u godinu, a to opravdavaju povoljnim kreditnim uvjetima i specijaliziranim kreditima za točno određene djelatnosti. “Ne radi se o masi kredita kao što je to slučaj s gotovinskim kreditima građana, ali interes je u stalnom porastu. Zbog toga konstantno obogaćujemo i kreditnu ponudu namijenjenu poljoprivrednicima”, potvrđuje Sanda Fuček-Šanjić, izvršna direktorica Komercijalnog sektora i prokurist Podravske banke d.d.

Bez ovrhe
Kamatne stope u Pobi ovisno o vrsti i namjeni poljoprivrednog kredita kreću se od 7,5 posto dok se naknada jednokratno uplaćuje u visini od 1,5 posto. Rokovi otplate mogu se protegnuti do 10 godina uz mogućnost počeka. Iako se često može čuti kako su “poljoprivrednici uredni dužnici”, bankari to opovrgavaju jer se takva teza veže uz određenu vrstu poljoprivredne proizvodnje u kojoj nema redovitih primanja. Najredovitija primanja su u proizvodnji mlijeka, a oni koji se bave, primjerice, tovom mesa, ratarstvom ili trajnim nasadima, primanja ostvaraju nekoliko puta godišnje tako da kod njih postoje mala kašnjenja. No Slavonska banka do sada nijednom nije aktivirala ovrhu.

PBZ predstavio karticu Agro

I Privredna banka Zagreb odlučila se za intenzivnije kreditiranje poljoprivredne proizvodnje specifičnim projektom putem PBZ Agro kartice. Njome će poljoprivrednici moći plaćati preuzetu robu u trgovinama specijaliziranim za prodaju poljoprivrednog materijala. Veličina kredita ovisit će o količini zemljišta i kulturi koja će biti zasijana, a kretat će se u rasponu od minimalno 5000 do maksimalno 150.000 kuna. Kredit će se moći realizirati s rokom otplate do 12 mjeseci uz fiksnu kamatu od 6,5 posto. Uvjet je da proizvođač bude registriran u Upisniku. Tako će, kako je jučer na prezentaciji u Osijeku poručio Jozo Matas, direktor osječke Podružnice, poljoprivrednog proizvođača PBZ pretvoriti u likvidnog kupca.