Ne tako davno središnja banka je zbog tempa rasta gotovinskih nenamjenskih kredita posezala i za naputcima za banke s ciljem obuzdavanja njihova rasta. No, dok se u ovo doba prošle godine rezultat toga očitovao u konstatiranju da su “gotovinci” usporili rast na 12 posto, u splašnjavanju apetita koronakriza se pokazala mnogo efikasnijom – u kolovozu je godišnji rast tih kredita usporio na samo dva posto.

U odnosu na srpanj, s godišnjim rastom od 2,8 posto, to predstavlja dodatno usporavanje. Prema podacima HNB-a, naime, tijekom kolovoza ti su krediti (u odnosu na mjesec prije) pali za 0,2 posto.

Bojazni oko budućih dohodaka

Ispuhivanje rasta tih kredita, unatoč tome što su kamatne stope na najnižim granama, nije neočekivano. Analitičari će reći kako je to odraz neizvjesnosti vezanih uz pandemiju. S jedne strane, smanjena su očekivanja i pouzdanje potrošača u pogledu budućih dohodaka, zbog čega su građani manje skloni kupnji trajnih potrošačkih dobara za koje se najčešće poseže za gotovinskim kreditima, podsjeća Zrinka Živković Matijević iz Raiffeisen banke.

Istodobno, očekivanja u vezi s tržištem rada i stanjem (ne)zaposlenosti i iz perspektive banaka sugeriraju rast rizičnosti, pa su i uvjeti odobravanja kredita nešto stroži. Nasuprot tome, stambeni krediti ove su godine ubrzali rast na oko devet posto, a takvu tempu pridonio je s jedne strane program državnog subvencioniranja tih kredita, a s druge obnova nakon potresa. Iako su i stambeni krediti u kolovozu malo usporili u odnosu na srpanj (mjesečni rast od 0,4 posto), na godišnjoj razini to i dalje znači nastavak ubrzavanja njihova rasta (s 8 na 8,3 posto). Prema središnjoj banci, to se posebice pripisuje zaduživanjima u svrhu obnove stambenih jedinica oštećenih u potresu.

No, s novim ciklusom APN-a odnosno provedbe programa subvencija realno je očekivati ponovno povećanje stambenih kredita, potvrdio je nedavno i guverner Boris Vujčić, ali uz napomenu kako se to za “gotovince” ne očekuje. Inače, u kolovozu su ukupni krediti poslovnom sektoru i stanovništvu pali za oko pola milijarde kuna (na temelju transakcija, što znači bez učinaka promjene tečaja, reklasifikacija te otpisa i/li prodaja kredita). Analitičari HNB-a ističu kako je taj pad uglavnom rezultat pada kredita nefinancijskim poduzećima u trgovini i prerađivačkoj industriji, dok su plasmani stanovništvu stagnirali u odnosu na prethodni mjesec.

Krediti poduzećima na +4,7%

Na godišnjoj razini krediti poduzećima time su usporili rast s 5,5 posto u srpnju na 4,7 posto u kolovozu, dok je kod stanovništva usporavanje bilo znatno manje; sa 3,9 na 3,8 posto.
U pojedinim bankama kažu kako je nakon znatnog pada potražnje građana za kreditima tijekom travnja i svibnja bilo zamjetno poboljšanje potražnje. Ipak, u Erste banci su, primjerice, u prvom polugodištu sektoru poduzeća plasirali 3,9 mlrd. kuna novih kredita, što je slično prošloj godini. U isto vrijeme građanstvu (uključujući i mikropoduzetnike) su plasirali ukupno 2,4 milijarde kuna novih kredita, što predstavlja smanjenje od 12 posto u odnosu na prvu polovicu prošle godine.