U drugome krugu dokapitalizacije Nove ljubljanske banke koji je završio prošloga četvrtka slovenske i strane fizičke i pravne osobe upisale su i uplatile tek 20.845 dionica ili nešto manje od pet posto od ukupno ponuđenih 426.506 dionica.

U trećem krugu dokapitalizacije koji je namijenjen institucionalnim investitorima za kupnju je preostalo 405.663 dionice, a održat će se od 10. do 16. lipnja. Inače, u prvome krugu dokapitalizacije u kojemu su sudjelovali sadašnji dioničari NLB-a upisano je i uplaćeno 471.696 novoizdanih dionica, odnosno 52.52 posto svih ponuđenih novoizdanih dionica. Kako će 300 milijuna eura vrijedna dokapitalizacija Nove ljubljanske banke vrijediti tek ako će biti prodane sve novoizdane dionice, drastičan podbačaj drugoga dokapitalizacijskoga kruga u slovenskim je medijima potakao sumnje u uspješno okončanje dokapitalizacije najveće slovenske banke. Podbačaj dokapitalizacije u drugome krugu, u kojemu su novoizdane dionice bile u javnoj ponudi, osnažio je argumente financijskih stručnjaka koji su tvrdili da je Janšina vlada odabrala ne samo loš koncept dokapitalizacije nego i krivo vrijeme i način njezine realizacije. Već prvi krug dokapitalizacije pokazao je slabije zanimanje za kupnju novoizdanih dionica jer su dionice kupila samo dva društva u kojima država nema većinsko vlasništvo.

Čak ni belgijska KBC banka nije kupila novoizdane dionice u prvome krugu, nego je najavila da će prodati svoj 34-postotni paket dionica koji je dosad imala u NLB-u. Dionice su u prvome krugu dokapitalizacije uglavnom kupili investitori u većinskom državnom vlasništvu (Triglav osiguranje, DSU, Telekom, razne elektrane i sl.). Prema prognozama analitičara vrlo je vjerojatno da će Janšina vlada i u trećem krugu dokapitalizacije opet “pritisnuti” državne i paradržavne tvrtke i fondove i okupiti ih u neformalni konzorcij kako bi upisali i uplatili preostalih više od 40 posto novizdanih dionica. U suprotnome propast dokapitalizacije NLB-a neposredno uoči održavanja jesenjih parlamentarnih izbora dodatno bi gurao stranke vladajuće koalicije prema izbornom porazu. Neuspješna dokapitalizacija prisilila bi i Novu ljubljansku banku na znatnu promjenu poslovnih planova, vjerojatno i na prodaju dijela njezinih investicija i promjenu politike dividendi kako bi nadomjestila svježi kapital bez kojega ne može i koji je planirala prikupiti dokapitaliazicijom. Uoči trećega kruga dokapitalizacije NLB-u je ostala i mogućnost da od Agencije za trgovinu vrijednosnicama zatraži promjenu kriterija uspješnosti dokapitalizacije kako bi dokapitalizacija bila uspješna i u slučaju da sve novoizdane dionice ne budu prodane ni nakon trećeg njezina kruga. No i u tom bi slučaju vladajuća koalicija pretrpjela predizborne političke štete, a pogotovo ako bi se i investitori koji su dosad uplatili dionice predomislili i zatražili povrat uplaćenih sredstava, što bi s pravom mogli učiniti zbog naknadnog i znatnog mijenjanja dokapitalizacijskih pravila igre.