Cijene zlata stabilizirale su se u srijedu na međunarodnim tržištima budući da su ulagači u potrazi za sigurnim utočištem u razdoblju eskalacije napetosti na Bliskom istoku preusmjerili dio novca u dolare. Cijena zlata bila je oko podneva niža za 0,4 posto nego na jučerašnjem zatvaranju trgovine i iznosila je 2653,26 dolara po unci. Dan ranija porasla je za jedan posto, na 2662,82 dolara.

Na početku najnovijeg razdoblja napetosti na Bliskom istoku prošli četvrtak bile su dosegnule rekord od 2685,42 dolara. Na američkom tržištu zlatom u srijedu se u terminskim ugovorima trgovalo po 0,6 posto nižoj cijeni, od 2674 dolara po unci. U utorak je zaključila trgovinu u plusu 0,9 posto.

Ekstremno povoljno
Ulagači su u utorak krenuli u kupovinu zlata nakon naznaka da bi se Iran sprema napasti Izrael, nakon vala napada na vojne i političke dužnosnike libanonskog Hezbollaha u proteklim tjednima i poruke izraelskog premijera “iranskom narodu” da mogu “dosegnuti u svaki zakutak Bliskog istoka” kako bi “zaštitili svoj narod i svoju zemlju”.

Iran je u utorak poslijepodne izveo raketni napad na Izrael, a u srijedu je poručio da je njegov odgovor time završen. Tel Aviv je pak najavio “posljedice”. U srijedu uzlet cijena zlata zakočio je val kupovina dolara, koji ulagači također smatraju sigurnim utočištem u kriznim vremenima.

”Cijena zlata tek je pod kratkoročnim pritiskom zbog jačeg dolara, ali okruženje je i dalje ekstremno povoljno za zlato”, rekao je Carlo Alberto De Casa. Od početka godine cijene zlata porasle su za 28 posto, potaknute (i) ublažavanjem američke monetarne politike.

Fokus na tržište rada
Cijene platine bile su u srijedu više za jedan posto, dosegnuvši 995,95 dolara. Još je snažnije poskupio paladij, za 1,6 posto, na 1010,24 dolara. Najskromnije je porasla cijena srebra, za 0,1 posto, na 31,43 dolara.

Američke Federalne rezerve na sjednici prošlog mjeseca snizile su ključne kamatne stope za pola postotnog boda, uz zaključak predsjednika Jeromea Powella da je borba protiv inflacije završena. Središnja banka signalizirala je da će težište sada prebaciti na tržište rada, s obzirom na podignutu procjenu stope nezaposlenosti u ovoj godini za 0,4 postotna boda, na 4,4 posto.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

Pozornost trgovaca preusmjerava se sada na izvješće o zapošljavanju u SAD-u u rujnu koje će biti objavljeno u petak. U kolovozu zapošljavanje je ubrzalo, ali se zadržalo osjetno ispod mjesečnog prosjeka unatrag godinu dana.

Stopa nezaposlenosti zadržala se pak na 4,2 posto, blizu najviše razine od listopada 2021. godine, uz približno 7,1 milijun nezaposlenih, za oko 800 tisuća više nego u kolovozu 2023. godine.