Najavljujući današnji početak nove ponude upisa državnih dužničkih papira za građane, ministar financija Marko Primorac prošli je tjedan iznio neke od glavnih pozitivnih efekata tog iskoraka u državnom financiranju.

Jedan od njih očituje se u broju građana koji su se prilikom debitantske “narodne” obveznice (u ožujku 2023.) te nešto kasnije trezorskog zapisa u studenome prvi put uključili na financijsko tržište.

Od ukupno 44,7 tisuća građana koji su sudjelovali u lanjskom izdanju obveznice 16,5 tisuća ih prethodno nije imalo otvoren račun ulagatelja pri Središnjem klirinško-depozitarnom društvu, a od 36,6 tisuća kupaca narodnog ‘trezorca’ njih 10,5 tisuća tom je prigodom prvi put otvorilo račun kod SKDD-a. Dakle, te su dvije operacije na financijsko tržište privukle oko 27 tisuća osoba.

Milijunske kamate
Među pozitivnim učincima su i doprinos povećanju financijske pismenosti te diverzifikaciji baze ulagača u javni dug, što općenito pridonosi smanjenju cijene zaduživanja. Istodobno, oko 2,3 milijarde eura uloženih od građana u ta dva izdanja prethodno je bilo u bankovnim depozitima na koje su tada kamate bile “gotovo nikakve”.

Njihovim usmjeravanjem u državnu obveznicu i trezorski zapis prema građanima je skrenuto više od 80 milijuna eura godišnje kamate, koja bi inače završila kod (domaćih ili stranih) institucionalnih investitora.

Konačno, takvo aktiviranje dijela depozita građana sagledava se i u kontekstu ublažavanja inflatornih pritisaka. Isto vrijedi i za poticajno djelovanje na povećanje kamatnih stopa na oročenja kod kojih je prijenos dizanja referentnih kamatnih stopa Europske središnje banke dotad na strani depozita bio izrazito slab. Razloga tome je više, a jedan od specifičnih za Hrvatsku vezan je uz učinke regulatornih usklađenja u okviru uvođenja eura na goleme viškove likvidnosti u bankarskom sustavu.

Kako bilo, u razdoblju nakon izdanja narodne obveznice stanje oročenih depozita postepeno se smanjivalo, a s nešto vremenskog odmaka banke su krenule i s osjetnijim podizanjem kamatnih stopa i u standardnim ponudama za oročene depozite (na velike iznose već ranije se krenulo s prilagodbama kamata).

U tom smislu s jeseni je dodatni poticaj bila i najava izdanja narodnog trezorskog zapisa, a približno u to vrijeme i državna je Hrvatska poštanska banka “bacila rukavicu” nuđenjem do tri posto kamate na kratkoročna oročenja.

europska zdravstvena politika

Romana Jerković upozorava na opasan zaokret EU-a

Fiskalizacija 2.0

Sigurnost e-računa: “Najveći strah i razlog zašto neki te usluge nude sumnjivo jeftine jest da će oni dilati vaše podatke”

Iako su, prema najnovijim podacima HNB-a, prosječne kamatne stope na novougovorena oročenja stanovništva u prosincu bile neznatno niže nego mjesec prije, u posljednjem kvartalu one su osjetno povećane. Još u rujnu su oročenja ugovarana uz prosječnu kamatu od 1,5 posto, a u prosincu se za njih u prosjeku plaćalo 2,4 posto. Usporedbe radi, uoči početka ciklusa rasta kamatnjaka ECB-a (srpanj 2022.) bile su na zanemarivih 0,04 posto.

Skok oročenja
To je rezultiralo i ponovnim rastom oročavanja štednje. Naime, tijekom 2023. ti su depoziti porasli za 880 milijuna eura (9,5 posto), s tim da su u zadnjem kvartalu povećani za gotovo 1,4 milijarde – dakle, više nego na razini cijele godine.

Komentirajući najnovije podatke o depozitima kućanstava, u HNB-u navode kako se početkom četvrtog kvartala neuobičajeno mnogo novih depozita stanovništva oročavalo u bankama koje su najviše povećale kamatne stope pa je porasla i njihova važnost za formiranje prosječne kamatne stope.

No, ističu i kako su već u studenome i prosincu “klijenti banaka u većem broju nego u listopadu, umjesto prebacivanja sredstava u banke koje nude bolje uvjete oročavanja, prihvaćali nižu kamatnu stopu u banci s kojom posluju”.