Zbog rata SAD-a i Izraela protiv Irana, cijene sirove nafte skočile su za više od 30 posto, što je izazvalo novi val globalne potražnje za biogorivima. Potreba za ublažavanjem nestašice fosilnih goriva, piše Reuters, sada je nadjačala ranije zabrinutosti da bi korištenje poljoprivrednih kultura za energiju moglo dodatno podići cijene hrane.

‘Čišća’ alternativa

Biogoriva su prijevara koja vodi u globalnu glad i nejednakost

Rast cijena nafte, potaknut sukobom, poremetio je oko 20 posto svjetske opskrbe naftom i plinom koja uobičajeno prolazi kroz Hormuški tjesnac. Od kraja veljače cijene sirove nafte porasle su više od 30 posto, dok su cijene kukuruza, ključne sirovine za proizvodnju etanola, porasle tek pet posto.

Biogoriva, dobivena iz organskih sirovina poput kukuruza, šećerne trske ili palmina ulja, najčešće se miješaju s benzinom ili služe kao zamjena za dizel. Njihova proizvodnja postaje znatno isplativija kada fosilna goriva poskupe, a istodobno pomažu državama smanjiti ovisnost o skupom uvozu nafte. Zbog toga su ponovno u središtu interesa kao važna opcija za energetsku sigurnost.

Azija ovisna

Zemlje u Aziji, koje snažno ovise o uvozu energenata s Bliskog istoka, prve su reagirale na novu krizu. Azija kupuje oko 80 posto nafte koja prolazi kroz Hormuški tjesnac, a promet tim pravcem od početka sukoba ozbiljno je poremećen.

Vijetnam je krajem ožujka objavio da će zbog energetske krize u potpunosti prijeći na benzin s udjelom etanola već od travnja, umjesto prema ranijem planu u lipnju. Indonezija, najveći svjetski proizvođač palmina ulja, najavila je podizanje obveznog udjela biodizela s 40 na 50 posto. Globalno tržište biogoriva, procijenjeno na 160,5 milijardi dolara u 2025. godini, sada dobiva novi zamah.

Stručnjaci potvrđuju da azijske države u biogorivima vide dvostruku korist. „Zemlje u Aziji promatraju biogoriva proizvedena iz domaćih sirovina kao način da istodobno smanje uvoz energije i povećaju prihode poljoprivrednika“, izjavila je Beata Wojtkowska, analitičarka za biogoriva u tvrtki Kpler.

Osim prelaska na alternativna goriva, azijske države pokušavaju ublažiti gospodarski udar i drugim mjerama, poput racionalizacije potrošnje goriva te skraćivanja radnog tjedna. Peter de Klerk iz Međunarodne organizacije za šećer smatra da će kriza dodatno pogurati razvoj sektora. Indija, primjerice, planira povećati udio etanola u benzinu, dok i Tajland razmatra slične poteze.

Ipak, ponovno se otvorila stara rasprava o sukobu između proizvodnje hrane i goriva. Programi poticanja biogoriva, poput subvencija i propisanih udjela u gorivu, bili su žestoko kritizirani tijekom krize cijena hrane 2007. i 2008. godine, kada su mnogi upravo biogoriva smatrali jednim od uzroka poskupljenja.

End-to-end model

Dostupnost bez čekanja: novi standard konkurentnosti u zdravstvu

Nova razvojna faza

Novi LDC-i u Dugopolju i Velikoj Gorici temelj su za održiv razvoj Studenca

Proizvodnja biogoriva doista troši goleme količine poljoprivrednih kultura. Oko 40 posto kukuruza u SAD-u koristi se za proizvodnju etanola, dok Brazil, najveći svjetski proizvođač šećera, čak polovicu svoje šećerne trske usmjerava u istu svrhu. Budući da su cijene hrane već dosegnule šestomjesečni maksimum zbog rasta troškova energije, prijevoza i gnojiva, dodatna potražnja za biogorivima mogla bi dodatno pogoršati situaciju.

Rasprava ipak utihnula

Unatoč tome, dio stručnjaka smatra da je strah od snažnog rasta cijena hrane pretjeran. Phil Aikman iz organizacije Mighty Earth tvrdi da bi do ozbiljnijeg poskupljenja došlo tek kada bi se masovno gradila nova postrojenja za proizvodnju biogoriva, a to je proces koji traje godinama.

Uz to, globalne zalihe žitarica i biljnih ulja trenutačno su obilne, pa rasprava o hrani nasuprot gorivu nije ni približno toliko izražena kao prije desetak godina. Prema podacima Reutersa, biogoriva danas pokrivaju tek četiri posto potražnje za gorivom u prometu, dok konzultantska kuća BMI procjenjuje da će do 2035. taj udio porasti na svega pet posto.

Postoje i druga ograničenja koja usporavaju snažniji rast potražnje. Analitičarka Wojtkowska upozorava da, osim vremena i troškova gradnje novih postrojenja, postoje limiti u miješanju goriva te u dostupnosti sirovina. „Biogoriva mogu donekle ublažiti cijene goriva, ali ne u velikoj mjeri“, zaključila je.

Ipak, tehnološki napredak u drugoj i trećoj generaciji biogoriva, koja se proizvode iz sirovina koje nisu hrana – poput poljoprivrednog otpada i algi – mogao bi u budućnosti riješiti dio sadašnjih problema i otvoriti prostor za širu primjenu.

Različiti pristupi u svijetu

“Jedina veća iznimka trendu rasta potrošnje biogoriva trenutačno je Europska unija, gdje postoje ograničenja njihove upotrebe zbog bojazni da bi pretjerano korištenje moglo podići cijene hrane i ubrzati krčenje šuma”, objašnjava Roger Bradshaw, neovisni stručnjak za sirovine.

S druge strane, u SAD-u administracija predsjednika Trumpa naložila je rafinerijama da ove godine umiješaju rekordne količine biogoriva. U Brazilu vlada razmatra povećanje udjela etanola s 30 na 32 posto do kraja lipnja, dok se očekuje da će tamošnje tvornice veći dio šećerne trske preusmjeriti na proizvodnju etanola umjesto šećera jer je gorivo trenutačno osjetno isplativije.