Banke u Hrvatskoj, unatoč rastu cijena, zadržale su niže naknade u odnosu na susjedne zemlje, rekla je u središnjem Dnevniku HTV-a Tamara Perko, predsjednica Hrvatske udruge banaka. Također, osvrnula se na najavljene promjene u vezi s besplatnim uslugama za korisnike te smanjenje kamatnih stopa, naglasivši da su stambeni krediti u Hrvatskoj među najpovoljnijima u Europi.

Bankarske naknade su uvijek tema. Svjesni smo da cijene svugdje rastu, pa tako rastu cijene i dobavljačima banaka, rekla je Perko.

Istaknula je da banke u 2022. i 2023., dok su cijene rasle, nisu korigirale svoje naknade te da se tek sada ide u najavu korekcija – povećanja i smanjivanja.

Milijardu eura profita

Napravljena je analiza naknada i u odnosu s nekim zemljama u Europi vidjeli smo da su naknade u Hrvatskoj među nižima, kazala je.

Oprez

Banka u Hrvatskoj poslala važno upozorenje svojim korisnicima

– Ako usporedimo sa susjedima Slovencima, one naknade koje ljudi najčešće koriste, vođenje tekućeg računa i mobilno bankarstvo u Sloveniji, iznose 3,31 euro mjesečno, u Austriji 4,49, a u Hrvatskoj, računajući već ove najave povećanja, 2,97, navela je.

Kad se pogledaju, s druge strane, poslovni rezultati banaka, vidimo da je profit bio preko milijardu eura samo u prva tri kvartala.

– Bankarski sektor je jedan od najvećih sektora. Kad govorite o profitu u apsolutnom smislu, onda to zvuči puno. S druge strane, u bankarskom sektoru je angažirano oko 9 milijardi eura kapitala, što je otprilike kao i ulaganje u Hrvatske autoceste. Ako gledamo povrat na kapital, vidimo da bankarski sektor nije najprofitabilniji sektor u Hrvatskoj, istaknula je Perko.

Ipak, dobit banaka je veća nego proteklih godina, zahvaljujući, kaže Perko, kamatama od Središnje banke. Isto tako, rasla su poduzeća.

Promjene

Ulaganja u obranu i konkurentnost su nužna, ali ne na štetu radnika i kućanstava

Industrija zdravlja vida

Sve više Hrvata rješenje za vid pronalazi na istom mjestu – evo zašto

– Banke najviše ulažu u digitalno. One su, nakon IT sektora, drugi ulagač u digitalno u Hrvatskoj. Svi mi volimo imati aplikacije koje su brze, mobilne aplikacije, brze transakcije. Evo, imali smo nedavno i SEPA, instant plaćanje, dakle plaćanje koje se provede u manje od deset sekundi, 24 sata dnevno, 365 dana u godini, ustvrdila je.

HNB-ova metodologija, tražili su da raščlamba bude transparentnija.

– Mi smo predali krajem prošle godine svaka banka svoju metodologiju. Banke komuniciraju s HNB-om, gledaju tu metodologiju, komuniciraju o detaljima, a sad kakve će učinci imati, to ćemo vidjeti, rekla je Perko.

Je li točno da je na sastanku između predstavnika Središnje banke i komercijalnih bankara bilo rečeno da ta metodologija ne smije biti izgovor za podizanje naknada?

– Ja na tom sastanku nisam bila, pa ne mogu reći iz prve ruke, ali vjerujem da će se naći balans između održivog poslovanja i kvalitete cijena i usluga.

O neplaćanju bankarskih naknada

Balans traži Ministarstvo financija. Govori se o izmjeni zakona koja bi trebala omogućiti da se oni koji dobivaju plaću na tekuće račune, ako koriste samo tu uslugu, da se za nju ne plaća naknada.

Perko pojašnjava da trenutačno u Hrvatskoj već postoji osnovni račun koji je za osjetljive skupine besplatan ili se plaća mala naknada.

– Kod mladih, u velikoj većini slučajeva, ti računi su besplatni. Kod umirovljenika imamo niže cijene, tako da sve te osjetljive skupine u ovom trenutku već i jesu zahvaćene, rekla je.

Dodala je da razumiju intenciju Ministarstva, ali je naglasila da sve te usluge koštaju. Ako to bude veliki opseg usluga, to će biti i veliki trošak, napomenula je.

– Trenutčno imamo vođenje i zatvaranje računa, isplate na bankomatu, vjerojatno ograničeni broj. Svaka banka ima svoju kalkulaciju što bi njoj bilo prihvatljivo. Ali preširoki opseg usluga koji bi se zahvatio tim besplatnim korištenjem usluga, u kontekstu da ako jako puno građana to koristi, bi moglo utjecati i na kvalitetu tih usluga, kazala je.

“Kamatne stope na stambene kredite među najpovoljnijima u Europi”

Vidjeli smo smanjivanje kamatnih stopa kod nekoliko banaka. To je trend koji je uvela i Europska središnja banka. Što tu možemo očekivati?

Znatni rast

Više od 400.000 Hrvata može očekivati osjetno povećanje novca za mirovine

– Najavljivali smo postupno smanjenje kamatnih stopa. Sada smo došli do tog trenutka. Mogu reći da su kamatne stope na stambene kredite ove nove ponude koje sad imamo na tržištu među najpovoljnijima u Europi, naglasila je.

– Ako uzmemo prosječnu glavnicu od 150 tisuća eura, razdoblje otplate od 30 godina i 2,85 recimo na hrvatskom tržištu koliko su sad ponudile neke banke u odnos na prosjek troška posuđivanja u Europi, 3,69%, dobijemo da u Hrvatskoj potrošač plaća oko 25.000 eura manje nego prosječni Europljanin, zaključila je Perko u razgovoru za Dnevnik HTV-a.