Za desetak najvećih TV postaja s koncesijom Vijeća za elektronipčke medije (VEM) je odlična godina, u kojoj su skoro sve poboljšale rezultate. Tako je nakladnik Nova TV, koji ima dva kanala, u 2018. povećao svoje prihode za tridesetak milijuna kuna, sa 391,4 na 418,7 milijuna.

Dobit su udvostručili sa 26,5 na rekordnih 51,9 milijuna kuna. Lani je Nova promijenila vlasnika, umjesto CME Media Enterprises B.V., registriranog u Nizozemskoj, sada je to Slovenia Broadband iz Luksemburga. Zaposlenici Nove TV i dalje ima najveće plaće u sektoru, prosječna je lani iznosila 10.283 kuna.

Dodatni peti kanal

“Nova TV prvi je izbor gledatelja već devetu godinu zaredom. Za kontinuirani rast kojeg postiže potrebno je konzistentno provoditi strategiju kreiranu i temeljenu na istraživanju tržišta, efikasnom planiranju resursa i kontinuiranom praćenju troškova…

Dodatno, preusmjeravajući dio resursa na nove medijske platforme kreira sinergiju s postojećim televizijskim kanalima. Na primjer, rebranding glavnog kanala kojega je Nova TV ove godine lansirala, pokazuje okrenutost prema multimediji i svjesnost potrebnih sinergija koje obuhvaćaju šire ciljne skupine kroz sve kanale komunikacije neovisno o medijskoj platformi”, rečeno nam je na Novoj TV.

“Osim toga, Nova TV se od konkurencije dugoročno diferencira kontinuiranim investicijama u vlastitu produkcijsku snagu i kvalitetan sadržaj. S dolaskom novog vlasnika Nova TV ojačala je svoju poziciju u regiji kako programski, tako i sinergijama koje postiže dijeleći znanja”, odgovoreno nam je s Nove.

I RTL je sa svoja tri kanala već četvrtu godinu zaredom u plusu. Nakon 303,9 mil. kuna prihoda i 4,5 mil. kuna dobiti u 2017., RTL je lani digao prihode na 342,6 mil. kuna, a dobit je utrostručena na 13,4 milijuna.

Prvi na listi nakladnika, odnosno koncesionara upisanih u Knjigu pružatelja medijskih usluga televizije je, kao i svake godine, HRT, koji se kao javna televizija financira iz pretplate.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

Lani je ta kuća imala gotovo u kunu isti prihod kao i 2017., odnosno 1,38 milijardi, od čega oko 1,2 milijarde kuna dolazi iz pretplate.

Dobit HRT-a je pala za 20 milijuna kuna, sa 100 na 81,3 mil. kn. Iako je ranije bilo drugačijih najava, broj zaposlenih je godinama skoro isti. Čelništvo je zadovoljno lanjskim poslovanjem

“Hrvatska radiotelevizija je i u 2018. ostvarila iznimno visoku dobit od 81,2 milijuna kuna (planirano 5,5 milijuna kuna) usprkos činjenici da je spomenuta godina opterećena značajnim troškovima (kojih nije bilo i u prethodnoj godini) velikih sportskih događaja: Svjetsko nogometno prvenstvo, Zimske olimpijske igre, zimske paraolimpijske igre te europska prvenstva u sedam sportova”, rečeno nam je na HRT-u.

“Osim navedenog, HRT je s 1. siječnjom 2018. pokrenuo i dodatni peti kanal HRT International namijenjen Hrvatima izvan RH te u veljači otvorio dopisništva u Mostaru i Sarajevu.

Pri tome, prihodi su usprkos otežavajućim okolnostima uslijed efekata provedbe Zakona o oprostu dugova fizičkim osobama i zadržavanju iste visine mjesečne pristojbe već osmu godinu za redom, zadržani gotovo na razini prethodne godine (svega 0,1 posto ili 1,3 milijuna kuna manje). U dijelu rashoda HRT je izvršio određene strukturne promjene i uštede (osobito u dijelu vanjske suradnje) uslijed kojih su ostvareni rashodi 2018. čak i niži od rashoda 2017.

S obzirom na to da je HRT prvi put nakon dužeg perioda ostvarenja poreznih gubitaka, u 2018. ostvario i značajniju oporezivu dobit, obračunati porez na dobit u iznosu devet milijuna kuna je dodatno umanjio konačnu dobit nakon oporezivanja što nije bio slučaj u 2017.”, navodi se.

HRT je i u 2018. i nastavio s politikom značajnih ulaganja u dugotrajnu imovinu, a povećana su ulaganja u nabave od neovisnih producenata koje su regulirane Koregulacijskim sporazumom.

Kreditna zaduženost je značajno smanjena (sa 297,6 milijuna 2017. na 206,,6 milijuna na dan 31.12.2018.), a likvidnost HRT-a poboljšana.

Preneseni gubitak smanjen je ispod planirane razine te će nakon rasporeda ostvarene dobiti iznositi 45 posto temeljnog kapitala, pohvalili su nam se na HRT-u.

“Prema trenutnim rezultatima i očekivanjima, do kraja 2019. očekujemo nastavak trenda pozitivnog poslovanja uslijed aktivnosti koje se poduzimaju na kontroli troškova i povećanju komercijalnih prihoda, smanjenja zaduženosti i stabilne likvidnosti”, rečeno nam je na HRT-u.

Z1, kanal koji stalno mijenja vlasnike

Kako smo u popis najuspješnijih uvrstili samo nakladnike s koncesijom VEM-a, u obzir nismo uzeli N1, jedan od najgledanijih informativnih kanala. Da jesmo, po prihodima bi nakladnik te televizije, Adria news, bio četvrti sa 27 milijuna kuna, a ostvarena je i neto dobit od 1,9 milijuna. N1 snažno zapošljava, lani su broj zaposlenih povećali sa 79 na 90.

Ovako, nakon RTL-a slijede četiri nakladnika koji su uprihodili između 10 i 11 mil. kuna prihoda – glazbeni CMC-a (Croatian Music Channel), Jabuka TV, Z1 i Net.

Najuspješnija lokalna televizija je zagrebačka Jabuka TV (nekadašnji OTV), koja posluje s minimalnom dobiti. a među rijetkima je s manjim prihodima nego 2017.- pali su sa 11,5 na 10,5 milijuna kuna.

Po prihodima slijedi Z1 televizija, u vlasništvu trgovačkog lanca Pevec. Potkraj prošle godine direktor Peveca Jurica Lovrinčević na pitanje zašto je uopće kupljena Z1 televizija rekao je da je to bio “odličan poslovni potez”, no odmah potom dodao je kako je osnovna djelatnost Peveca trgovina, pa su otvoreni su i za prodaju, a dometnuo je i kako su pristigle “dvije ozbiljne ponude”.

Inače, televiziji Z1 je Vijeće za elektroničke medije lani privremeno oduzelo koncesiju zbog govora mržnje prema migrantima u emisiji Bujica emitiranoj u studenom 2018.

Uz Z1, na 24 sata oduzeta je koncesija nakladnicima Slavonsko-brodska TV i Osječka TV, a na četiri sata televizijskim nakladnicima kanala Srca TV, Adriatic TV i TV Jadran, koji nisu reprizirali emisiju. Nakon toga su članovi VEM-a dobili pisma s prijetnjama smrću.

Televizija Z1 od svog osnutka ima turbulentnu povijest i zanimljivu vlasničku strukturu. Do 2007. nominalni vlasnici televizije (koja se tada zvala TV Sljeme) bili su supruga Slobodana Ljubičića Kikaša, Ines Krmpot, njezin sin Alen, te odvjetnik Pero Lozica. Od 2011. kao vlasnici tvrtke Z 1 televizija u sudskom registru redom se navode Slobodan Ljubičić, Tihana Colić, Ana Krivić i Mario Špekuljuk, zet Petra Pripuza.

Ta se imena u medijima spominju i u nekim drugim slučajevima, pa je tako u rujnu 2018., na pripremnom ročištu o aferi Agram, Ante Dodig, bivši direktor Gradske plinare, priznao da je na zamolbu Ljubičića i Pripuza mimo natječaja zaposlio spomenutu Tihanu Colić, a koja je sve donedavna vodila zagrebačku plinaru.

Također, Ana Krivić, koja je šest godina bila direktorica, a neko vrijeme i vlasnica televizije Z 1, u sudskom registru se pak spominje i kao direktorica tvrtke Infinitum usluge, jednog od onih faktoring društava preko kojih je Agrokor dolazio do novca, pa su im i prihodi brzo rasli.

Ta je tvrtka osnovana 2013., 2016. su imali 64 milijuna kuna prihoda i dobit od 27,8 milijuna, da bi lani Infinitum usluge završile u stečaju.

Iako je Ljubičić još 2012. izašao iz vlasništva nad Z1, i dalje je vlasnik tvrtke pod nazivom Z1 TV promocija.

Također, Ljubičić je i vlasnik tvrtke Televizija Sljeme, a upravo lani Visoki trgovački sud presudio je da SDP toj Ljubičićevoj tvrtki mora isplatiti gotovo 10 milijuna kuna, zbog troška nastalog u kampanji za lokalne izbore 2009. kad je SDP-ov kandidat za gradonačelnika bio njihov tadašnji član Milan Bandić.

Na sedmom mjestu po prihodima među televizijama je Net (Mreža TV d.o.o.) sa 10,2 mil. kn prihoda. Osmi je riječki Kanal Ri, lani su imali 8,2 milijuna kuna prihoda.

Deveta je Sportska televizija (nakladnik: HOO TV d.o.o.), lani su imali 7,4 mil prihoda i 4,8 mil. kuna gubitka, te je jedina među deset najvećih televizija koja posluje s minusom.

“Prihodi s tržišta nam rastu po stopi između osam i 12 posto, tako da smo blizu točke pokrića, uz tri do četiri milijuna koje HOO kao vlasnik godišnje izdvaja za promociju hrvatskog sporta”, rekao nam je direktor Petar Čavlović.

Čavlović se zalaže za preraspodjelu TV prava na tzv. premium sport, kao što su primjerice nogometne utakmice. “Što se tiče utakmica naše nogometne reprezentacije, mislim da je HRT morala kupiti ta prava pod bilo koju cijenu. Ovako su TV prava na sve najatraktivnije sportske događaje u vlasništvu stranog kapitala, bila to Nova TV ili Arena, koja je u vlasništvu srpskog telekoma. Tim bi se problemom trebala pozabaviti i Vlada RH, jer sport financiramo javnim novcem i bilo bi normalno da ga svi gledatelji mogu vidjeti, a pa ovakvom modelu neki sportovi imaju iznimno lošu gledanost. Zato će se Sportska TV pojaviti kao kupac čim istekne sadašnji ciklus prodaje TV prava”, otkriva Čavlović. Iako je na 10. mjestu sa 5,9 milijuna kuna prihoda (pad u odnosu na 6,7 milijuna u 2017.), Osječka TV, u vlasništvu obitelji kontroverznoga poduzetnika Željka Biloša, ima dobit od čak 1,5 milijuna, po čemu je na četvrtom mjestu. Direktor te televizije godinama je bio Mate Radeljić , donedavni savjetnik predsjednice RH Kolinde Grabar Kitarović.

Slijedi još jedna osječka postaja, TV Slavonije i Baranje, sa 4,3 milijuna kuna prihoda i minimalnom dobiti. Potom, TV Istra, s četiri milijuna kuna prihoda i gubitkom koji se ponavlja četvrtu godinu zaredom, pa splitska TV Jadran sa 3,8 mil. prihoda, te Laudato TV, sa 3,3 milijuna kuna prihoda. Laudato, prva hrvatska obiteljska televizija s kršćanskim vrijednostima, lanjsku je godinu završio u minusu od skoro milijun kuna.

Laudatu pomažu i američki biskupi

“Sva sredstva ulažu se u rad Laudato TV i sa svakom godinom razliku između prihoda i rashoda smanjujemo, a s posebnim zadovoljstvom ističemo kako naši podaci poslovanja i projekcije prihoda za prvu polovicu 2019. pokazuju prvi puta u četiri godine pozitivne poslovne rezultate.

Iako privatna, Laudato TV nije u klasičnom smislu komercijalna televizija. Naša je misija evangelizacija i širenje pozitivnih vijesti i općeg dobra. Temelji naših prihoda su u donacijama dobrih ljudi, pravnih osoba, biskupa, župnih i redovničkih zajednica koji nam pomažu, ali i u mojim privatnim sredstvima. Javljamo se na natječaje za podršku medijima u Hrvatskoj i EU fondove te smo primili sredstva Fonda za pluralizam medija i sredstva zaklade Rhema”, rekla nam je Ksenija Abramović, direktorica i glavna urednica Laudato televizije.

“Pomažu nam i Američka biskupska konferencija i najveća svjetska katolička TV mreža EWTN ustupajući nam svoj kvalitetni program. Udio prihoda od oglašavanja u ukupnom prihodu u 2018. iznosio je oko osam posto i ima tendenciju rasta tako da u prvoj polovici 2019. već bilježimo 15 posto. Organiziramo i godišnji koncert podrške Progledaj srcem, koji je ove godine u zagrebačkoj Areni okupio 18.000 posjetitelja”, otkrlila nam je Ksenija Abramović.