Odgovorni za krizu koja je zahvatila svjetska financijska tržišta trebaju biti kažnjeni”, poručio je francuski predsjednik Nicolas Sarkozy u svom prvom obraćanju u povodu potresa na svjetskim burzama.

“Danas milijuni ljudi diljem svijeta strahuju za svoje ušteđevine, nekretnine i novac kojeg su povjerili bankama. Dužni smo im dati jasan odgovor”, naglasio je Sarkozy uputivši jednostavno pitanje koje danas muči ne samo ulagače već i obične građane koji osjećaju posljedice nastalog nereda. “Tko je kriv?”, pitanje je odaslano dvojici američkih moćnika – Benu Bernankeu, predsjedniku amerike središnje banke, i Henryju Paulsonu, američkom ministru financija. Naime, njih su dvojica u utorak pozvala Kongres na hitno odobrenje plana o ubrizagavanju 700 milijardi dolara u posrnuli financijski sustav. “Ovaj je potez nužan kako bi izbjegli daljnje propadanje banaka, tvrtki i osiromašenje američkih obitelji”, istaknuo je Paulson. No brojni ulagači, koji se nesumnjivo smatraju osiromašenima, pokazali su zabrinutost vezanu uz plan američke Vlade o otkupu problematične imovine financijskih institucija. Iako će se tom intervencijom pročistiti bilance financijskih institucija, ona je vrlo problematična za američku državnu riznicu. Premda bi državna pomoć vjerojatno stabilizirala financijski sustav, to je samo jedan od problema gospodarstva koje je pred recesijom, pa se mnogi pitaju treba li vlada potrošiti tolike novce na spašavanje banaka koje zbog vlastitih pogrešaka bilježe goleme gubitke. Neizvjesnost se tako prelila na Wall Street, a pod najvećim pritiskom bio je financijski sektor. To više što su analitičari smanjili rejting JPMorgana, pa je cijena dionice treće po veličini američke banke potonula više od 13 posto, a slijedila ju je dionica Wells Farga s padom većim od 11 posto. Zbog toga je S&P indeks financijskog sektora potonuo 8,5 posto. U utorak je londonski FTSE 100 pao 2,2 posto, a frankfurtski DAX za 1 posto. Ulje na vatru dolio je i Kenneth Rogoff, profesor ekonomike na Harvard University i nekada glavni ekonomist MMF-a. “Plan američke riznice samo je prvi korak na dugoj cesti koju treba prijeći. Taj put sigurno će povrijediti američki dolar”, rekao je Rogoff. Ulagači su na ovu izjavu odgovorili prodajom dolara čime je došlo do strelovitog rasta cijena nafte. No u utorak je dolar opet ojačao kao posljedica očekivanja detalja plana američke Vlade, što je spustilo cijenu nafte na američkom tržištu na 106 dolara. Ipak, čini se da će se rasprava u SAD-u o planu od 700 milijardi dolara otegnuti i na drugi tjedan, budući da se zastupnici u Kongresu natežu oko toga kako prisiliti Wall Street da plati za svoj spas.