Američko ministarstvo financija namjerava usmjeriti dio sredstava od 250 milijardi dolara vrijednog paketa spašavanja prema bankama koje su voljne kupiti slabiju konkurenciju. Uplitanjem ministarstva u dokapitalizaciju postaje jasno kako vlada ne samo da želi stabilizirati financijsku industriju nego je želi i preoblikovati, potvrđuju visoki dužnosnici američke vlade, a prenosi International Herald Tribune.

Konsolidacija
Prema tim neimenovanim dužnosnicima, ministarstvo ne želi poduprijeti slabe banke, a jedan od ciljeva plana je pokrenuti konsolidaciju. Naime, kako su bankari “traumatizirani” zbog kreditne krize i gubitka povjerenja investitora, na tržištu se pojavio popriličan broj banaka koje su spremne na prodaju, no problem nastaje zbog manjka kupaca s velikom količinom kapitala. Veliki nacionalni igrači poput Bank of Americe, JPMorgana i Wells Farga već pripremaju nekoliko akvizicija. Sljedeća grupa takozvanih superregionalnih banaka, kao što su KeyCorp, BB&T i Suntrust, imaju jako dobre izglede u preuzimanju konkurenata, no nisu se htjele obvezati na određene ugovore ili nisu imale priliku dovršiti pregovore. Međutim, vlada nudi kapital pod povoljnim uvjetima što bi te banke moglo potaknuti na širenje poslovanja. Nakon što je 125 milijardi dolara ubrizgano u devet velikih banaka, ministar financija Henry Paulson izjavio je kako ima dovoljno sredstava za ulaganje u svaku banku koja je sposobna poslovati. “Imamo naznake koje govore da postoji veliko zanimanje širokog spektra banaka svih veličina za ovim planom”, poručio je Paulson. No nije odgovarao na pitanja o spajanju i akvizicijama banaka, o čemu se u proteklih nekoliko dana intenzivno raspravljalo unutar samog ministarstva financija, ali i u Federalnim rezervama i Federalnoj korporaciji za osiguranje depozita.

Podrška Feda
Isto tako dužnosnici ističu kako je omogućavanje kapitala koji bi pomogao u spajanju banaka, jedan od načina praćenja tijeka novca i kako se on zapravo koristi, dok neki analitičari smatraju upitnim koliku kontrolu vlada može uspostaviti nad ovim načinom ulaganja. Naime, kada vlada ubrizga novac u banku, za uzvrat dobiva povlaštene dionice bez prava glasa. “Smatramo da će ministarstvo forsirati spajanja kompanija koje su se trebale spojiti prije nekoliko mjeseci. Ali ako se na taj način mogu stvoriti jače kompanije, to je pozitivno”, izjavio je bankarski analitičar RBC Capital Marketsa Gerard Cassidy. Paulson je jasno istaknuo kako će konačnu odluku o tome koja institucija dobiva državni novac, donijeti jedino ministarstvo financija. Opet je ponovio kako vlada očekuje da banke koje dobiju državni novac moraju taj kapital posuđivati umjesto da ga nagomilavaju. Iako se 700 milijardi dolara vrijedan plan počeo provoditi, čelni čovjek Feda Ben Bernanke izjavio je kako podupire drugi krug dodatnih mjera radi stimulacije ekonomije. “Kako će vjerojatno ekonomija u sljedećih nekoliko tromjesečja biti slaba, razmatranje fiskalnog paketa pomoći od Kongresa bio bi u ovom trenutku prikladan”, poručio je Bernanke. Ta je izjava zapravo prva potvrda o drugom krugu stimulacija koji su demokrati poduprijeli, a republikanci odbili. Ipak, Bernankeova izjava ojačala je mišljenje demokrata koji forsiraju paket mjera koji bi se u konačnici popeli sa 150 milijardi na 300 milijardi dolara.