Američka vlada spremna je posrnulom financijskom sustavu pomoći sa 7,4 tisuće milijardi američkih dolara poreznog novca, odnosno polovicom vrijednosti cjelokupnog bruto domaćeg proizvoda (BDP) iz prošle godine. Zahtjev fondova za pomoć bez presedana uključuje već dogovoren iznos od 2,8 milijardi dolara pomoći financijskim institucijama.

Opet polemike
Najava donošenja novog plana učinila je više nego skromnim prethodni plan spašavanja vrijedan 700 milijardi dolara (TARP), koji je u trenutku kongresnog izglasavanja u listopadu upravo svojom veličinom izazvao polemike republikanaca i demokrata. Dva mjeseca poslije postalo je očito kako je problem složeniji i zahtijeva kudikamo veća sredstva, a enormnim povećanjem i polemike su postale veće. Kada je Kongres početkom listopada izglasao TARP, u zakonu je upozorio Bena S. Bernankea, predsjednika Feda, te ministra financija Henryja Paulsona na nužnost apsolutne transparentnosti i nadzora nad tako golemoj količini novca.

Fedovi podaci
Sada kada su regulatori najavili puno veći iznos, odbijajući imenovati korisnike zajmova iz budućeg fonda kao i čime će te iste kompanije jamčiti povrat, neki članovi Kongresa žele obuzdati Fed. “Svejedno je jesu li u pitanju zajmovi ili puko trošenje novca, riječ je o poreznom novcu koji ćemo baciti kroz prozor i o čijem trošenju ne znamo baš ništa”, kazao je republikanski predstavnik u Kongresu Scott Garrett koji je i član kongresnog Odbora za financije. Naglasio je kako je nužno donijeti neka ograničenja. Bloomberg je na temelju analiza Fedovih podataka Federalne agencije za osiguranje depozita, i riznice (FDIC) te izjava ekonomista, sveučilišnih profesora i regulatornih službenika došao do zaključka kamo će novac otići. Oko 2,4 tisuće milijardi dolara rezervirano je za otkup kratkoročnih vrijednosnih papira koje su kompanije izdale za isplatu dugova, a 1,4 tisuće milijardi potrošit će na osiguranje međubankarskih zajmova. William Poole, bivši predsjednik Feda iz St. Louisa, ne očekuje da će ta dva programa izgubiti novac, nego puno veći rizik vidi u spašavanju kompanija za koje se do sada smatralo da su “prevelike da padnu” kao što je autoindustrija. “Neki su nas tražili da otkrijemo imena banaka koji će posuditi novac od nas”, obratio se prije Bernanke kongresnom Odboru za financije dodao: “Mi mislimo da je to kontraproduktivno.”

vezano

Citigroup primio pomoć
Američka vlada pružila je Citigroupu 306 milijardi dolara pomoći u jamstvima kako bi stabilizirala banku čija je vrijednost dionice samo prošli tjedan potonula 60 posto nakon što je objavljeno kako joj prijeti bankrot. Dodatnih dvadeset milijardi dolara Citigroup će primiti od ministarstva financija. Američki dionički future indeks počeo je rasti u ponedjeljak nakon što je američka vlada odlučila pomoći Citigroupu. Cijena dionice Citigroupa skočila je 59 posto nakon što je objave pomoći.