Nakon sunčanih dana većinom dolazi kiša. Tako nekako bi se moglo ukratko opisati stanje na tržistima kapitala u svibnju i lipnju. Ne samo da je naglom usponu kako to često biva slijedila zdrava korekcija koja stabilizira tržište već je na tržištu zavladala panika rasprodaje koja je svojim razmjerima iznenadila i najopreznije analitičare. Postavlja se pitanja je li takva reakcija zaista opravdana i kako i kada će se tržište stabilizirati. Već mjesecima se mogao zapaziti sve nagliji uspon na tržištima dionica diljem svijeta.
Taj uspon bio je izraženiji tamo gdje su bila veća očekivanja investitora u budući razvoj tržišta kao i uspješno poslovanje kompanija. Tako su zemlje tržišta u razvoju Emerging Markets, među kojima je i Hrvatska, natprosječno profitirale od optimizma investitora. Stečeno povjerenje većinom je zasnovano na začuđujuće stabilnom gospodarskom stanju u tim zemljama kojemu čak i neke vodeće industrijske zemlje mogu zavidjeti.
Stabilna gospodarstva
Tako je u većini zemalja u razvoju tekući račun platne bilance relativno prema BDP-u dosegnuo 2,5 posto, dok je u industrijskim zemljama zabilježen deficit od 2,4 posto. Državni dug zemalja u razvoju od prosječnih 44,2 posto BDP-a također je u usporedbi s američkih 65,7 i europskih od 70 posto naprosto zanemariv.Fundamentalnim podacima korekcije iz 2004. i 2005. brzo su prevladane i činilo se kako ništa ne može spriječiti daljnji uspon. Uz to dolaze i cijene sirovina i energenata koje su nakon rekordne prošle godine nastavile uspon tjerajući dionice naftnih kompanija i poduzeća koja se bave preradom minerala do rekordnih visina. Poznato je da takve perspektive privlače i spekulativne investitore koji često s velikim kapitalom podupiru trend. Početkom ove godine takav se nagli porast mogao promatrati u većini zemalja u razvoju. Lokalni investitori i investicijski fondovi koji su sve prisutniji na tržištima istočne Europe, Azije i Južne Amerike tako su nastavili uspjesno profitirati bez nekih većih nepovoljnih utjecaja. Ne smijemo zaboraviti da su tržišta u razvoju kao investicijska strategija privatnim investitorima u zemljama zapadne Europe i Amerike zbog jake volatilnosti tržišta preporučena tek kao dio diverzificiranog portfelja.
Kada spekulativni investitor ulazi na tržište brzog razvoja potreban ‘rizik capital’ većinom crpi razlikom cijene slobodnog kapitala koje nude zemlje niske kamatne stope kao što je Japan. Nakon što je Bank of Japan naznačila promjenu svoje fiskalne politike mnogi su međunarodni investitori postali svjesni mogućnosti gubljenja izvora jeftinog kapitala. Taj strah, a i nagli pad cijena sirovina prouzročili su naglo povlačenje kapitala iz tržišta visoke volatilnosti. Samo prošlih tjedana iz dioničarskih fondova investiranih izrazito u tržišta u razvoju povučeno je 770 milijuna dolara, dok je iz obvezničkih fondova iste klase povučeno 153,4 milijuna. Nagla riziko-averzija stranih investitora prije svega se tumači strahom od moguće inflacije i njenih posljedica za američku konjunkturu. Inflacijski pritisak globalno je porastao i tržišta su nesigurna što se tiče budućeg razvoja kamatne stope. Iznenađujuće jasno upozorenje Bena Bernankea o opasnosti porasta cijena i zabrinjavajuće usporavanje razvoja tržišta nekretnina u Americi ozbiljne su naznake moguće slabije potrošnje. Kada motor svjetske ekonomije uspori, onda se i ostali kotači sporije okreću. Tako su mnoga tržišta diljem svijeta zadnjih dana zabilježila preokret razvoja i nagli pad cijena dionica. Reakcija na tržištima kapitala istočne Europe najbolje se može pratiti na MSCI (Morgan Stanley Capital International) Emerging Europe Indexu koji obuhvaća dionice 25 poduzeća listanih na istočnoeuropskim burzama. Indeks je od svoje najviše vrijednosti od početka svibnja izgubio 30,5 posto.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Uključite se u raspravu