Iako je većina banaka početkom godine znatno podigla kamatne stope na stambene (i ostale) kredite zbog novog povećanja referentne kamatne stope u eurozoni sa 4 na 4,25 posto, nakon ljeta sasvim je izvjestan novi val poskupljenja kredita osobito zbog inflacije. Prema podacima HNB-a, prosječne kamatne stope na stambene kunske kredite s valutnom klauzulom u travnju (posljednji podatak) iznosile su 5,75 posto. To je u odnosu na prosinac 2007., kada je prosječan kamatnjak iznosio 5,12 posto, 0,93-postotna boda više. Rast kamatnih stopa građanima koji su rješavajući stambeno pitanje potpisali klauzulu o varijabilnoj kamatnoj stopi povećao je mjesečne otplate, prema nekim procjenama, između pet i deset posto. Inače, rast bilježi cijena ostalih dugoročnih kredita: sa 8,24 posto u prosincu porasla je na 8,92 posto u travnju (+0,3-postotna boda).

Globalne turbulencije
Nakon izbijanja krize u SAD-u prošlog ljeta kamatne stope u Europi nastavile su rasti i nakon rujna unatoč tome što je Europska središnja banka (ECB) zaustavila rast referentne kamatne stope na 4 posto. Naime, europski su bankari u cijenu svojih kredita uračunali povećane premije na rizike zbog turbulencija na svjetskim financijskim tržištima. No razlog rasta domaćih kamatnih stopa koji se dogodio početkom godine analitičari ne vide u prelijevanju inozemnih efekata, nego u ograničenju rasta plasmana. Stjeran u kut inflacijom koja je dosegnula 4 posto na godišnjoj razini ECB je nakon godinu dana odolijevanja početkom srpnja konačno podignuo referentnu kamatnu stopu na 4,25 posto, zbog čega je realno očekivati nova poskupljenja kredita. Unatoč tome što je u eurozoni kamatnjak na stambene kredite u porastu od 2006., ta činjenica dugo nije imala utjecaja na domaći bankovni sektor. Točnije, do početka ove godine kada se pokrenuo lančani niz poskupljenja. “Tim su skokom kamatne stope na stambene kredite u Hrvatskoj preskočile euroski prosjek, no i dalje se kreću unutar intervala eurozone”, ustvrdio je Velimir Šonje iz Arhivanalitike u analizi za Hrvatsku udrugu banaka. Važan dio tog rasta Šonje vidi u učinku koji je uslijedio nakon prestanka odobravanja kredita u švicarskim francima, a koji su prije znatno rušili opći prosjek kamatnih stopa. S druge strane prosječna cijena novca koji posuđuju tvrtke u Hrvatskoj i dalje je viša nego u eurozoni iako se razlika smanjuje i bilježi pad.

Utjecaj Europe
Šonje smatra da bi se “ovogodišnji ‘skok’ kamatnih stopa na stambene kredite mogao objasniti samo domaćim čimbenicima uz pretpostavku da kreditna ograničenja (granica ‘neoporezivog” rasta kredita 12 posto) djeluju s vremenskim odmakom“. Iako su znatno pod utjecajem europskog tržišta, još od proljeća 2007. (dakle prije svjetske krize) kamatne stope na domaćem tržištu kretale su se u velikoj mjeri neovisno. Iako se na prvi pogled čini da se kod stambenih kredita zaustavila konvergencija, prije je riječ o realnijoj slici prosječnih kamatnih stopa nakon što je smanjen udjel kredita u ”švicarcima”, zaključio je Šonje. Prosječna kamatna stopa od 5,75 posto na dugoročne stambene kredite u Hrvatskoj i dalje je niža nego u Sloveniji i Italiji. Konkretno, najniže prosječne kamatne stope na stambene kredite od 4,66 posto dostupne su klijentima grčkih banaka. Zanimljivo, ističe Šonje, da te stope uopće nisu reagirale na opće povećanje cijene novca. Najskuplju cijenu prilikom dizanja stambenog kredita od 6,52 posto već tradicionalno plaćaju naši susjedi Slovenci. Za razliku od sektora stanovništva, kamatne stope koje za kredite mora platiti korporativni sektor i dalje su više nego one koje plaćaju njihovi konkurenti u eurozoni.