Slabost pojedinih zapadnoeuropskih banaka koje drže veće udjele na srednjo- i istočnoeuropskom tržištu postaje prilika za širenje ruskih banaka prema zapadu, odnosno u srednju Europu. Prema pisanju londonskog Financial Timesa, ruske se banke pripremaju za preuzimanja u istočnoj i srednjoj Europi. Glavni izvršni direktor VTB-a, druge po veličini ruske banke, Andrej Kostin izjavio je za FT da je strategija poslovanja te banke napravljena prema uzoru na preuzimački rast banaka poput Santandera i Citigroupa. “Razvijat ćemo se organski, no ako vidimo dobru priliku, kupit ćemo”, kazao je Kostin. “Prvi cilj nam je Rusija, a onda ZND”, dodao je. Iako Kostin ne vjeruje u širenje prema zapadu, najveća ruska banka Sberbank već je nekoliko puta naznačila da je zanima srednja Europa.

Rizik stres-testa
Sberbank je u nekoliko navrata iskazivao interes u Austriji zato što dobar dio banaka koje posluju iz Austrije ima znatne tržišne udjele u srednjoj i istočnoj Europi. Prema procjenama analitičara, austrijske se banke nalaze među najslabije kapitaliziranim bankama u Europi, a neke bi mogle pokazati i nezadovoljavajuće rezultate na stres-testu u lipnju. Sberbanka je prošlog mjeseca potvrdila da je interesira vlasništvo u austrijskoj bankovnoj grupi Volksbank International koja je prisutna i u Hrvatskoj. Ruska je banka, inače, nedavno u svoje redove dovela Alessandra Profuma, bivšeg čelnika UniCredit banke pod čijim se vodstvom ta talijanska banka znatno proširila u srednjoj Europi.Prema izjavama ljudi upoznatih s planovima, Profumo pažljivo prati prilike za širenje Sberbanke u istočnoj Europi s posebnim naglaskom na baltičke države i Kazahstan.

Problem vlasništva
Prema nekim informacijama, Sberbanka je već razmatrala i dokapitalizaciju Raiffeisen Bank International grupe pod čijom kapom posluju Raiffeisen banke u istočnoj Europi. No iz austrijske su banke zasad zanijekali mogućnost takve transakcije.Potencijalna prepreka širenju u srednjoj Europi je činjenica da su ruske banke većinom u državnom vlasništvu, što znači da za bilo kakve bitnije odluke moraju imati i dozvolu države. To znatno produžuje i otežava cijeli proces. Osim toga istočnoeuropska povijest također ukazuje da bi ruske banke mogle imati poteškoća s “osvajanjem” tržišta, posebice poljskog. Nekolicina većih banaka u Poljskoj u vlasništvu je zapadnoeuropskih banaka koje se teško bore s krizom.Među njima su belgijska KBC grupa, nizozemski ING i portugalski Millennium. Irska banka Allied Irish je lani svoju poljsku podružnicu prodala španjolskom Santanderu.

Prilika za zaradu
Banke u srednjoj i istočnoj Europi uglavnom se čine kao dobra prilika za zaradu. Očekuje se da bi ove godine mogle ostvariti dobre rezultate u poslovanju na temelju očekivanog rasta kreditiranja i do 15 posto. Profitabilnost tih banaka također bi se mogla vratiti na razinu od prije krize.No nekim bankama prijeti porast udjela nenaplativih kredita, posebno u zemljama u kojima oporavak nije još uzeo maha. Kombinacija nešto lošijeg stanja u samoj banci kao i u banci vlasniku mogla bi poprilično sniziti cijenu po kojoj bi se moglo ući na neka tržišta. Osim pojedinačnih i rijetkih “izleta”, više u vidu svojevrsnog ispitivanja terena, ruske se banke zasad nisu širile na istočnu Europu. Zapadna Europa također im je uglavnom ostala nedostupno tržište barem ako su u pitanju preuzimanja. Veliko rusko tržište dosad im je bilo dostatno za širenje poslovanja, no čini se da neke među njima sada žele iskoristiti priliku jeftinije kupnje u istočnoj Europi.