Austrijske banke zdvajaju kako se postaviti prema problemima koji su zahvatili sva njihova istočnoeuropska tržišta. Situacija je opasna s obzirom na to da su sve austrijske banke, uključujući i Bank Austriju, koja je dio talijanskog UniCredita, u istočnoj Europi kreditno izložene s čak 300 milijardi eura, odnosno s iznosom ekvivalentnim cijelom austrijskom BDP-u. Ironija sudbine je, kako ovih dana komentiraju bankari, da je donedavno posrnula banka Bawag sada jedina austrijska banka koja nema problem s Istokom zato što tamo nikad nije na veliko ulagala niti preuzimala banke, a probleme sa špekulacijama u Americi je uglavnom “pospremio” novi vlasnik, američki fond Cerberus. U fokusu analitičara su Rumunjska i Ukrajina: obje zemlje snažno su pogođene financijskom krizom, padom vrijednosti nekretnina, usporavanjem gospodarskog rasta i padom domaće valute prema euru.

Opasni krediti
Obje su, kako to već biva u zemljama u razvoju, gospodarski rast zasnivale na kreditnoj ekspanziji, i to dobrim dijelom u stranoj valuti, što je sada opasna kombinacija. Kako su to još prošlo ljeto naglasili analitičari Erste banke, te zemlje su uz Mađarsku i Bugarsku snažno izložene valutnom riziku: više od 50 posto kredita je u stranoj valuti. Devalvacija domaće valute u tim zemljama pogodit će bilance banaka kćeri na više načina, a jedan od njih je otpis kredita radi nenaplativosti. U Ukrajini i Rumunjskoj su aktivne sve tri najveće austrijske banke: Bank Austria, koja unutar UniCredita vodi poslove u istočnoj Europi, zatim Erste grupa i Raiffeisen. Erste je u Rumunjskoj preko Banca Comerciala Romana (BCR) najveća banka, s aktivom od 17,8 milijardi eura. Ekonomisti su, čini se, potpuno podijeljeni oko prognoza, što će se dalje događati u regiji: dok ugledni austrijski ekonomist, sveučilišni profesor Erich Streissler, smatra da će Austrijanci moći probaviti veće gubitke u kreditnom portfelju jer imaju zdravu bazu vlastita kapitala, američki ekonomist Nouriel Roubini na gospodarskom skupu u Davosu rekao je da bi zemlje istočne Europe, osim što su već u recesiji, mogle zapasti i u veliku financijsku krizu koja bi pogodila valute i cijeli bankarski sustav.

Poseban paket
Hannes Androsch, utjecajni poduzetnik, koji se ubraja među najbogatije Austrijance, i čelnik novoosnovane institucije koja bi trebala raspodijeliti državnu pomoć za austrijske banke, u nedjelju je na austrijskoj TV rekao kako se zalaže za osnivanje “banke za trule kredite”, odnosno takozvane loše banke – takva bi državna institucija od velikih austrijskih banaka preuzela nenaplative kredite i time ih oslobodila problema s bilancom. Kao uspješan primjer takvog postupka navodi švicarsku banku UBS. Ekonomist Bernhard Felderer uzvratio mu je kako se država ne može unedogled razbacivati svojim jamstvima i svojim novcem. Tog mišljenja je i austrijski kancelar Werner Faymann, koji upravo pokušava od Bruxellesa ishoditi poseban paket pomoći austrijskim bankama koji bi ciljao samo na njihove istočnoeuropske banke kćeri. Faymann i ministar financija Josef Pröll ovih su dana, na poticaj čelnika austrijskih banaka, razgovarali s Bruxellesom, no čelnici EK su rekli kako je nacionalni austrijski paket pomoći bankama u visini 100 milijardi eura odobren i kako bi trebao imati svrhu da obuhvati i banke kćeri na istoku.