OSIJEK – Priča o osnivanju prve burze roba u Hrvatskoj “zakotrljala” se još prije godinu dana na inicijativu Osječko-baranjske županije. Kako bi ideja dobila argumentiranu podlogu, prvo se pristupilo izradi znanstvene studije “Robne burze kao infrastrukturne potpore razvitku hrvatskoga gospodarstva” koja je povjerena stručnjacima s Ekonomskog fakulteta u Osijeku kao glavnim nositeljima projekta, a uz podršku osječkoga Poljoprivrednog i zagrebačkog Agronomskog fakulteta te konzultantsku kuću “Flag”. Interes za otvaranje burze, koja bi imala sjedište u Osijeku, u Radićevoj ulici, prerastao je zemljopisne okvire Osječko-baranjske županije.

Uzor – Budimpešta
Time se ispunila prva i osnovna pretpostavka da ova buduća institucija nema samo regionalni već i nacionalni karakter. “Prilikom izrade naše studije gledali smo što se događa i kako funkcioniraju druge robne burze, primjerice ona u Budimpešti. Fokusirali smo se na tranzicijske zemlje jer su nam bile zanimljive zbog sličnih procesa koji se događaju u nas”, navodi uzore prof. dr. sc. Stipan Penivan, voditelj projekta, koji glavnu prednost osnutka vidi kao doprinos u rješavanju stanja na tržištu roba. Iako u Hrvatskoj, smatra on, postoji respektabilan broj mladih stručnjaka, s njihovom edukacijom mora se krenuti od samoga početka. Zbog toga su spremni određeni broj budućih brokera poslati na neke od stranih burza roba s dugogodišnjom tradicijiom postojanja kako bi u praksi vidjeli što se ondje radi. Uz kadrovski, javlja se i problem stava potencijanih korisnika prema novom načinu trženja robe. Unatoč tomu, na jednom okruglom stolu održanom na temu osnutka robne burze afirmativno se izjasnilo između 40 i 50 najvećih proizvođača hrane. Još se ne zna kako će reagirati špekulanti o mogućnostima ulaganja na njoj. Odgovor od njih stručnjaci nisu ni očekivali jer im se nitko nije ni obratio iz jednostavnoga razloga jer se ne zna tko bi oni uopće i bili. Osnovni je problem definiranje zakonskih okvira uz što je vezana i visina temeljnoga kapitala. Predviđeno je da burza bude u vlasništvu više dioničara s jednakim udjelima.

Čeka se zakon
“Proces izmjene Zakona o tržištu vrijednosnih papira je počeo, a on bi na snagu trebao stupiti u listopadu ove godine. Zbog toga smo čitav projekt podijelili u dvije faze. Tijekom prve faze osnovat će se trgovačko društvo Robna burza d.o.o. koje će funkcionirati do trenutka donošenja navedenoga zakona. Ono će imati zadatak odraditi sve pripreme kako bi se u što kraćem roku mogli transformirati u terminsku burzu što je i krajnji cilj. To zahtijeva ozbiljne pripreme”, ističe prof. Penivan, dodajući kako će se na robnoj burzi moći pojaviti samo standardizirane robe prvenstveno poljoprivrednog porijekla, a za početak bi to trebala biti pšenica, kukuruz i soja. Lista roba s vremenom bi se širila. Svjestan je kako će taj proces vjerojatno trajati nekoliko godina.

Jakuš: Upitno je ima li dovoljnih količina roba
“Teško je unaprijed govoriti kako će funkcionirati Robna burza u Osijeku. Vidjet ćemo što će biti za godinu dana”, govori Krešimir Jakuš, tržišni analitičar u Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodnoga gospodarstva, dodajući kako je već nekih sličnih pokušaja osnivanja bilo. Osijeku najbliža burza roba smještena je u Novom Sadu. Ako oni tamo rade, pretpostavlja Jakuš, zašto ne bismo onda mi u Hrvatskoj. Samome sebi postavlja pitanje, ima li u Hrvatskoj uopće dovoljno robe za burzu. Smatra kako bi burze trebale pomoći proizvođačima koji bi tržili svoju robu na njima, ali su za takav način potrebne i veće kolčine zbog kojih bi se oni trebali udruživati.

Novosadska burza: Od 2001. transparentnije trgovanje
Novosadska robna burza osnovana je davnog 5. ožujka 1921 godine. Njezin službeni naziv bio je Novosadska produktna i efektna berza. Produktna berza Novi Sad obnovljena je 1959. godine. Promet na toj burzi od ponovnog osnivanja 1959. do danas jeviši od 16 milijuna tona robe.Sadašnji djelokrug rada se kroz standardizaciju i regulaciju uređuje kao SPOT tržiše poljoprivrednih proizvoda. Produktna berza je od prosinca 2001. godine uvela novu tehnologiju trgovine preko Naloga za kupnju i Naloga za prodaju, čime je osigurana potpuna transparentnost burzovnog poslovanja i smanjena mogućnost eventualnog neispunjenja obveza po ovim poslovima.