AI tržište uoči 2026. ulazi u fazu trezvenog zrenja: od “utrke u veličini modela” i euforije oko generativne inteligencije, fokus se premješta na učinkovitost, specijalizaciju i krutu fiziku čipova, energije i geopolitike. Hrvatska u tu priču ulazi iz pozicije malog, ali agilnog igrača – s tek nekoliko desetaka AI poduzeća, ali i dokazanim talentom za nišne proizvode i brzu komercijalizaciju.

U tehnološkim prognozama za 2025. već je bilo jasno da će veliki jezični i multimodalni modeli nastaviti rasti opterećujući infrastrukturu i gurajući industriju prema sve skupljim treninzima i finom ugađanju. Taj će se trend nastaviti i 2026., ali će ostati ograničen na šačicu globalnih lidera koji si mogu priuštiti modele s bilijunima parametara i vlastite AI podatkovne centre, najavljuju analitičari Mckinseyja. Jasminka Martinović, direktorica ICT-a Hrvatske udruge poslodavaca (HUP), ističe važnost predstojeće godine u kojoj će umjetna inteligencija postati jedan od glavnih pokretača konkurentnosti i transformacije u svim sektorima.

“Globalno i u EU-u, 2026. će biti godina u kojoj se očekuje intenziviranja primjena umjetne inteligencije u stvarnim ekonomskim i društvenim procesima, nakon razdoblja testiranja i eksperimentiranja”, kaže Martinović. “Očekuje se ubrzana integracija AI-ja u ključne industrije – od zdravstva, obrazovanja i prometa, do proizvodnje i energetike – s naglaskom na odgovornu, sigurnu i etičku primjenu. Paralelno s time, EU intenzivno radi na provedbi AI Akta, čime će se postaviti jasni standardi za korištenje umjetne inteligencije na europskom tržištu.”

U Hrvatskoj tržišna primjena umjetne inteligencije još uvijek zaostaje za prosjekom Europske unije, premda je interes i prepoznavanje potencijala izrazito u porastu. Kod nas se samo 66 poduzeća bave razvojem umjetne inteligencije, od toga 50 samostalno, a ostala u suradnji s drugim poduzećima i organizacijama. Tri četvrtine (73,8 posto) su mikropoduzeća s manje od deset zaposlenih i više od polovice svih tvrtki koje razvijaju umjetnu inteligenciju (55 posto) koncentrirano je u Zagrebu i okolici, pokazalo je istraživanje o razvoju AI tehnologije koje je Ekonomski institut, Zagreb proveo početkom ove godine.

Financijske brojke pokazuju velike razlike unutar sektora: dok neki poduzetnici još uvijek imaju skromne prihode, drugi su već uspješno investirali u razvoj i istraživanje.

Vjetar u leđa rastu

To je potencijal s kojim će se Hrvatska pokušati što uspješnije uključiti u globalnu utrku razvoja na tržištu AI tehnologije koje se trenutno procjenjuje na oko 244 milijarde dolara, prema Statisti.

“Relevantne analize sugeriraju da bi AI mogao potaknuti godišnji rast produktivnosti razvijenih ekonomija od 1,4-2,7 posto u idućem desetljeću, osobito kroz automatizaciju i ubrzanje inovacija. Ukupni učinak mogao bi kumulativno dovesti do rasta produktivnosti od oko 30 posto, uz mogućnost skraćenja radnog tjedna za pet do 10 posto”, rekao nam je ranije Ratko Mutavdžić, voditelj HUP-Koordinacije za umjetnu inteligenciju.

Budućnost bez dima

Iza kulisa 1.500 znanstvenika: Kako nastaju proizvodi koji mijenjaju duhansku industriju

ZELENO GOSPODARSTVO

‘Prihode od tradicionalne djelatnosti ulažemo u obnovljive izvore energije’

Prema Globalnom AI indeksu, koji od 2020. rangira države prema stanju umjetne inteligencije u 83 zemlje, ocjenjujući ih prema AI kapacitetu na temelju 122 različita pokazatelja grupirana u tri stupa analize – implementacija, inovacije i ulaganja – Hrvatska se nalazi na 63. mjestu.

U Hrvatskoj, iako je tržišna primjena još uvijek ispod prosjeka EU-a, postoji rastući interes i prepoznavanje potencijala. Martinović naglašava konkretne prepreke: “Niski interni kapaciteti, manjak AI strategija u poduzećima i nedovoljna ulaganja u istraživanje i razvoj ostaju izazov”, rekla nam je Martinović. Ističe kako je donošenje nacionalne strategije za umjetnu inteligenciju ključno za budući razvoj Hrvatske, kako u tehnološkom, tako i u gospodarskom smislu. Umjetna inteligencija postaje temelj transformacije u svim sektorima – od industrije i zdravstva, do obrazovanja i javne uprave – te predstavlja jedan od ključnih pokretača konkurentnosti na globalnom tržištu. Njena primjena nije ograničena samo na tehnološke tvrtke, već se koristi za optimizaciju poslovanja, donošenje odluka i razvoj inovativnih usluga u svim područjima.

Na globalnoj razini, AI tržište u 2026. usmjerava se na specijalizaciju i energetsku učinkovitost, uz snažan rast edge AI-ja – računalnih sustava blizu izvora podataka, s manjim kašnjenjem u obradi i prijenosu podataka i boljom privatnošću. Prema TechInsights analizi, tržište AI akceleratora u podatkovnim centrima dosegnut će 300 milijardi dolara, dok će ubrzani razvoj 2-nanometarskih čipova biti ključan za održavanje konkurentnosti.

Kraj rutinskih poslova

McKinsey u svojoj analizi dodatno ističe brzo širenje agentne umjetne inteligencije: autonomnih digitalnih asistenata koji ne samo da pomažu u obavljanju zadataka, nego donose odluke, planiraju i međusobno komuniciraju. To donosi značajnu produktivnost, primjerice u financijskom sektoru gdje se analitičari oslobađaju rutinskih poslova. Primjeri iz prakse pokazuju kamo to vodi: banke automatiziraju izradu kreditnih bilješki uz skok produktivnosti analitičara od 60 posto, dok platforme poput Operatora ili Manus AI autonomno rezerviraju putovanja, vode korespondenciju i izrađuju istraživačke sažetke.

U idućoj fazi ti će se agenti proširiti u specifične poslovne niše: prodaju, korisničku podršku, upravljanje lancima opskrbe, pa sve do kibernetičke sigurnosti, gdje rješenja poput Darktracea u stvarnom vremenu prepoznaju anomalije u mrežnom prometu i reagiraju na napade bez ljudske intervencije. Ta autonomija istodobno otvara pitanje tko odgovara za pogrešku algoritma – i tjera regulatore i poduzeća da ubrzano grade okvire upravljanja, od nadzora modela do pravnih aranžmana odgovornosti, upozoravaju u Mckinseyju.

TechInsights u svom Outlook Summit Seriesu za 2026. očekuje da će tržište AI akceleratora u podatkovnim centrima premašiti 300 milijardi dolara, uz nastavak dominacije cloud AI-ja kao ključnog pokretača potražnje. Unatoč benefitima obrade na uređajima – nižim troškovima, boljoj efikasnosti i privatnosti – masovni prijelaz na autonomne edge sustave neće se dogoditi još 2026., iako će rubni AI snažno rasti u specifičnim vertikalama poput industrijske automatizacije, automobilske industrije i IoT-a.

McKinsey procjenjuje da će do 2030. oko 70 posto ukupnog kapaciteta podatkovnih centara biti “AI-ready”, dok se globalna potražnja za podatkovnim centrima povećava 19 do 22 posto godišnje. Naprezanje energetskih mreža i zahtjevi za hlađenjem tjeraju industriju prema inovacijama poput distribuirane obrade, premještanje centara u regije s povoljnijom energetikom te prelasku na napredne sustave hlađenja i pohrane energije. Rubni čvorovi tako postaju nužan sigurnosni ventil – ali i prilika za tvrtke koje znaju graditi lagane modele i robusnu, lokalno “inteligentnu” infrastrukturu, ističu njihovi analitičari-

Vizija za Hrvatsku u 2026.

Jasminka Martinović također ističe ekonomsku dimenziju: “Umjetna inteligencija će imati ključnu ulogu u povećanju udjela IT sektora u BDP-u Hrvatske s 4,5 posto na 12 posto. Kako bi se taj potencijal realizirao na siguran i održiv način, nužno je uspostaviti jasan regulatorni i etički okvir koji će omogućiti razvoj AI-ja uz poštivanje temeljnih prava, sigurnosti i transparentnosti”, kaže.

HUP se u 2026. planira fokusirati na edukaciju i pametnu implementaciju AI-ja u poslovne procese. “Naš je cilj ne samo podržati rast AI tehnologije, već osigurati da se ona u hrvatskom gospodarstvu primjenjuje odgovorno, učinkovito i u službi povećanja produktivnosti, otvaranja novih radnih mjesta i jačanja konkurentnosti – što je osobito važno u kontekstu demografskih izazova i potrebe za održivim rastom”, kazala nam je Martinović.

Iz hrvatske perspektive, uspjeh ovisi i o sposobnosti da se iskoristi globalni val inovacija, ali i da se u EU okviru uskladi korištenje AI tehnologija s lokalnim potrebama i kapacitetima. EU kroz AI Akt i druge politike nastoji naime uspostaviti jasan regulatorni okvir za etičku i sigurnu primjenu nove tehnologije, što je posebno važno za zemlje poput Hrvatske koje se žele ravnopravno priključiti digitalnoj transformaciji Europe.