Kreditni rejting Hrvatske, trenutno na razini BBB-, vrlo je blizu ruba i izravno ugrožen. Želi li izbjeći njegovo smanjivanje, država će biti prisiljena na rezanje neodrživog fiskalnog deficita daleko u najgore moguće vrijeme – prije izlaska iz recesije. Vjeruje to šest glavnih ekonomista vodećih domaćih banaka okupljenih u istoimeni Klub Hrvatske udruge banaka (HUB). Prinos na državne obveznice, koji se očekuju krajem godine na razini 6,6 posto, iznimno je visok. Njegova razina “ne odgovara našem BBB- kreditnom rejtingu što znači da tržišni sudionici procjenjuju da je kreditni rejting izravno ugrožen”, stoji u izgledima. To, drugim riječima, “znači da je fiskalni deficit neodrživ i da mu predstoji rezanje u najgorem mogućem trenutku – prije nego stanemo na čvrsto tlo izlaska iz recesije”, smatra anketirana šestorica.

Poček do izbora
Inače, dvije od tri rejting agencije (Fitch i Standard&Poor’s) državni rejting BBB drže s negativnom prognozom dok jedino Moody’sov rejting (Baa3) prati stabilna prognoza. U ekonomskim krugovima neslužbeno se govori o ‘grace periodu’ rejting agencija do izbora nakon kojih slijede dva scenarija: ili fiskalni rezovi ili korekcija rejtinga što je u skladu s Izgledima HUB-a.U posljednjoj publikaciji, koje HUB objavljuje dvaput godišnje, primjetan je izraziti pesimizam. Sve glavne sastavnice BDP-a korigirane su naniže, a stopa inflacije je povećana. Najveću promjenu naniže doživio je gospodarski rast: dok je početkom godine očekivani rast BDP-a iznosio od 1 do čak 1,8 posto, današnja prognoza u prosjeku iznosi 0,7 posto. No, to je prosjek; najmanje optimizma ima glavni ekonomist Zagrebačke banke Goran Šaravanja koji cilja na 0,2 posto, dok Anton Starčević iz Raiffeisena rast BDP-a za ovu godinu vidi na jedan posto.Prije osam mjeseci procjena osobne potrošnje bila je na 1,6 posto, danas je 1 posto. Ranije se očekivao i rast investicija od 2,6 posto, danas se prognozira pad od 0,8 posto. Smanjen je i rast izvoza s 4 na 2,1 posto (uz prilične oscilacije očekivanja zbog teško predvidljivih rezultata turističke sezone), a nezaposlenost povećana s 11,9 na 13,4 posto.

(Pre)osjetljivi prinosi
Za razliku od ključnih ekonomskih indikatora čije su se prognoze pokazale preoptimistične, iznevjerila nisu predviđanja visokih prinosa (6,6 posto) na kunsku obveznicu s dospijećem 2017. “Hrvatski prinosi, odnosno premije rizika koje su u njih ugrađene, uz mađarske, najosjetljiviji su na promjene u nepovoljnom okruženju i o toj činjenici se ne govori dovoljno”, smatraju ekonomisti. Prema novim prognozama, vanjski dug do kraja godine umjesto 100,6 posto iznosit će 103,9 posto zahvaljujući manjom stopom BDP-a i slabijom kunom. Prepolovljen je i omjer deficita i BDP-a na -1,7 posto zbog manjeg rasta i smanjenja uvoza.

Euro u Hrvatskoj tek 2023.?

Nesloga ekonomista
Nakon što su dobro prognozirali ulazak Hrvatske u EU 2013., po pitanju ulaska u eurozonu anketirani ekonomisti pokazuje daleko više nesloge. Najveći optimist među njima supstituciju kune eurom očekuje za sedam godina 2018., a dvojica pak misle da bi se to moglo dogoditi između 2018. i 2020. Čak dvojica smatraju da je euro kao platežno sredstvo prerano očekivati u ovom desetljeću, a zasigurno ne prije 2023. godine. Prije tog roka Hrvatska neće uspjeti srediti fiskalnu situaciju i smanjiti udio javnog duga u BDP-u. Ako pak to nije dovoljno pesimistično, jedan ekonomist nije niti želio nagađati o mogućem uvođenju eura.