Oporavak stambenoga kreditiranja ne treba očekivati u skorije vrijeme zbog neizvjesnosti na tržištu rada, a visoke premije za pokriće rizika na domaćem tržištu ograničavaju mogućnosti snižavanja kamatnih stopa. Stav je to analitičara Raiffeisen banke, koji u analizi “Tržište stambenih prostora 2022.” ukazuju na ključne probleme domaćeg tržišta nekretnina, analiziraju jesu li dosadašnje mjere stambenoga kreditiranja bile (ne)uspješne te što se može očekivati u budućnosti.

‘Zamagljena’ slika
Iako je prema prošlogodišnjim statistikama banaka bio ostvaren rast stambenih kredita, zbog kretanja tečaja “zamagljena” je opća slika stanja jer je većina stambenih kredita odobrena uz valutnu klauzulu, stoji u analizi. “Deprecijacija domaće valute u 2011. od 2,03 posto godišnje te dodatni pad kune u odnosu na euro u prva tri mjeseca ove godine od 2,1 posto svakako je pridonijela rastu kunske vrijednosti odobrenih stambenih kredita. S druge strane je isti trend zabilježen i u odnosu švicarskog franka i kune pa je 2011. kuna oslabila 14,4 posto godišnje, a u prva tri mjeseca godišnji pad kune u odnosu na franak bio je 8,7 posto”, kažu u RBA. Istodobno su banke lani počele spuštati kamatne stope (pale ispod 6 posto), koje su od 2007. do 2010. porasle sa 4,94 posto na 6,32 posto. “Spuštanje kamatnih stopa na stambene kredite nije probudilo tržište nekretnina jer rastući potrošački pesimizam uzrokovan rastom nezaposlenosti, padom realnih plaća, pa samim time i smanjenjem raspoloživog dohotka svakako odgađa odluku o ulaganju u kupnju nekretnine koja u pravilu zahtijeva dugoročno zaduživanje”, piše u analizi. No naglašavaju i nevoljkost banaka u plasiranju tih kredita. “U skladu s globalnim trendom i domaće su banke postale osjetljivije na rizičnost plasmana. Pooštreni uvjeti za ocjenu kreditne sposobnosti klijenta i dalje su na snazi, kao i za vrednovanje založene imovine što nužno dovodi do smanjenja broja odobrenih stambenih kredita”, objašnjavaju analitičari RBA. Isto tako nespremnost banaka u stambenom kreditiranju treba sagledati i u kontekstu porasta udjela loših kredita koji su od 2008. do 2011. porasli sa 4,9 na 12,4 posto ukupno plasiranih kredita.

Pucanj u prazno
Doprinos u pokretanju nekretninskog tržišta pokušala je dati i država kada je prošle godine krenula s projektom subvencioniranja kupnje stana, dok su kamatne stope bile ograničene na dva posto u prve dvije, odnosno pet posto poslije. “Proteklih nekoliko godina država je pokušala svojim poticajnim mjerama osnažiti tržište stambenih nekretnina te pokrenuti uspavanu prodaju. Spomenuta mjera nije imala znatnijeg utjecaja na potražnju i nije pokrenuta prodaja stambenih nekretnina kako se očekivalo”, stoji u analizi. Stoga je u ožujku 2011. naknadno dorađen spomenuti model i očekuje se da će te poticajne mjere imati ograničen utjecaj i da one same neće biti dovoljne za pokretanje novoga investicijskog ciklusa i snažniji oporavak potražnje.