Ekonomski pokazatelji za treće lanjsko tromjesečje potvrđuju pad hrvatskog gospodarstva 12. uzastopno tromjesečje, dok prvi pokazatelji za četvrto tromjesečje upućuju na stagnaciju pri iznimno niskim razinama i bez zamjetnijih naznaka održivog oporavka, ocjenjuje se u najnovijem broju RBanaliza Raiffeisen banke (RBA).

Izgubivši više od 12 posto realne vrijednosti, hrvatski BDP vratio se na razinu iz 2005. godine, a ni nakon šest godina krize nisu stvoreni preduvjeti za održiv rast i oporavak, kažu analitičari. Tako procjenjuju da će u ovoj godini BDP stagnirati, dok bi u 2016. mogao porasti po stopi od jedan posto. U RBA-u ne očekuju bitnije promjene u gospodarstvu u prvoj polugodištu. Smatraju da će fokus ekonomske politike, kao i u cijeloj godini, biti na fiskalnoj politici i objavi konačnih podataka o državnom proračunu i javnom dugu u skladu s metodologijom Eurostata, koja bi mogla jasno upozoriti na neodrživo stanje javnih financija.

Deficit konsolidirane opće države mogao bi dosegnuti 5,1 posto BDP-a, iduće godine 4,4 posto, a u 2017. se spustiti na 3,3 posto. S druge strane, javni dug bi ove godine mogao dosegnuti 87,5 posto BDP-a, iduće porasti na 90,6 posto, a u 2017. na 91,8 posto. Kada je riječ o zaduživanju države, smatraju da će pozitivan utjecaj imati visoka likvidnost inozemnih tržišta. Ipak, posljednje tromjesečje prošle godine i rast premije rizika ukazali su na relativno veću osjetljivost hrvatske premije rizika.