Predstavnike obveznih mirovinskih fondova sve lošije stanje javnih financija trenutno ne zabrinjava, ali nisu niti ravnodušni. Prema posljednjim makroekonomskim analizama PBZ-a, na razini konsolidirane središnje države prošlogodišnji deficit proračuna iznosio je 3,9 posto, a na razini konsolidirane opće države nešto viših 4,1 posto.

Polovica BDP-a
No, prošle se godine država snažno zadužila a takav je trend nastavljen i u 2010., pa je javni dug, ako mu se pridodaju državna jamstva, skočio na gotovo 50 posto BDP-a. “Sama spoznaja da izdana državna jamstva iznose 15 posto BDP-a svakako unosi dozu nervoze u pogledu održivosti javnih financija znamo li da se dio tih jamstava odnosi na brodogradilišta”, navela je u PBZ Tjednim analizama analitičarka Ivana Jović. A dozu nervoze koju spominje Jović svakako bi trebali imati, na prvi pogled, mirovinski fondovi zbog njihove izloženosti prema državi. Prema posljednjim podacima Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga (Hanfa) iz veljače, sva četiri obvezna “mirovinca” ukupno drže 16,6 milijardi kuna vrijedne državne obveznice. U slučaju nastavka negativnih trendova u javnim financijama, te bi obveznice mogle postati bezvrijedne jer država ne bi imala novca za njihovu otplatu.

Sigurna ulaganja
Pri tome ne treba zanemariti niti daljnje bujanje hrvatskog inozemnog duga koji je prošle godine dosegnuo 44,5 milijarde eura, četiri milijarde eura više nego godinu prije. No, u najvećem fondu po vrijednosti neto-imovine, AZ fondu, ipak ne izražavaju zabrinutost. “Ne, nisam nervozan, ako se uspoređujemo s nekim zemljama EU, naš javni dug nije velik. Maastriški kriteriji u pogledu javnog duga iznose 60 posto BDP-a, Grčka ima 110 posto, Italija preko 100 posto, a Španjolska i Portugal također su iznad kriterija. Međutim, hrvatski javni dug nije ni mali. Kratkoročno ne vidim problem, ali ako se javni dug nastavi povećavati, mogli bismo postati nervozni”, kazao je Dinko Novoselec, predsjednik Uprave AZ fonda. Fond kojem je Novoselec na čelu trenutno ima 6,7 milijardi kuna vrijedne domaće državne obveznice. Predstavnik jednog mirovinskog fonda koji je želio ostati anoniman naglasio je kako smatra da su sadašnje investicije mirovinskih fondova u obveznice sigurne. “No, smatram da bi država svakako trebala poraditi na javnim financijama i smanjiti troškove”. U Erste Plavom fondu su poručili kako su, načelno rečeno, državni vrijednosni papiri jedni od najsigurnijih vrijednosnih papira u koje sudionici na tržištu kapitala mogu ulagati. “Ne smatramo da bi isplata po dospijeću državnih vrijednosnih papira RH mogla doći u pitanje, a osim toga većina državnih obveznica dospijeva između 2017. i 2020. godine. Državne obveznice smatramo primjerenim instrumentom ulaganja za mirovinske fondove, pa ćemo i dalje ulagati u iste”, istaknuli su u Erste Plavom. Iako se iz fondova mogu čuti umirujući tonovi, prema Hanfinim podacima njihova izloženost državnim obveznicama, ako se promatraju relativni iznosi, u proteklih se godinu dana smanjila. Krajem veljače je udio državnih obveznica u ukupnoj imovini svih “mirovinaca” u odnosu na godinu prije pao sa 68,8 posto na “samo” 54,3 posto. Takav trend, ipak, govori u prilog opreznijoj politici ulaganja fondova.