Nakon panike oko Agrokora na proljeće, tri posto rasta ove godine jako nas veseli. No, kad pogledamo druge države srednje i istočne Europe (CEE) koje rastu brže od nas, taj rast nije dovoljan za pravu konvergenciju. Hrvatska mora rasti brže od susjednih zemalja", rekao je predsjednik Uprave Erste banke Christoph Schoefboeck na predblagdanskom druženju s novinarima. 

Puno otvorenih pitanja
Pohvalivši fiskalnu disciplinu koja je dovela do pada javnog duga te upravljanje krizom koncerna, čelnik treće po veličini banke ističe da je u 2018. "apsolutno neophodno" ubrzavanje reformi.

Rasplet situacije u Agrokoru ostaje jedan od najvećih rizika za rast u idućoj godini koji će usporiti na 2,8 posto. "Oko Agrokora sam blagi optimist. Iduće godine na proljeće očekujemo sporazum vjerovnika, svima je u interesu nastavak poslovanja i mi ćemo ga podržati", kazao je Schoefboeck napominjući da još ima puno otvorenih pitanja.  Političku najavu uvođenja eura ocijenio je logičnom u zemlji u kojoj eurizacija doseže između 70 i 80 posto. Premda će banke podnijeti dio troška, euro će donijeti smanjenje operativnih i tečajnih rizika. 

Rast portfelja
Ne otkrivajući brojke, najavio je da će Erste banka 2017. završiti s lošijim rezultatom zbog rezervacija povezanih s koncernom, uz opasku da je operativno poslovanje relativno dobro. Portfelj korporativnih kredita porastao je za 10 posto godišnje, a stanovništvu 24 posto.  Glavni ekonomist Alen Kovač kaže da se potvrdilo da efekt Agrokora neće biti preizražen te očekuje pozitivne trendove kod osobne potrošnje, u bržem tempu investicija i izvoza. "Očekujemo zadržavanje deficita na niskim razinama i pad javnog duga što je poticajno u kontekstu premije na rizik te perspektiva rejtinga, a i zbog uvođenja eura, što je nešto čemu treba težiti", kazao je Kovač.