EN DE

Rast udjela loših kredita u Srbiji

Autor: Vladimir Harak
31. svibanj 2009. u 22:00
Podijeli članak —

Problematični krediti u četvrtom su tromjesečju činili 5,3 posto ukupnog iznosa odobrenih zajmova, dok su u trećem tromjesečju iznosili 4,33 posto

Iako se pretpostavljalo da je tijekom posljednjeg tromjesečja 2008. došlo do usporavanja aktivnosti bankarskog sektora u Srbiji, ukupan je iznos kredita ipak dosegnuo 1027,6 milijardi dinara (12,4 mlrd. eura), što je za 35 posto više nego na kraju prethodne godine.

već od 5 € mjesečno
Pretplatite se na Poslovni dnevnik
Pretplatite se na Poslovni Dnevnik putem svog Google računa, platite pretplatu sa Google Pay i čitajte u udobnosti svoga doma.
Pretplati se i uštedi

U posljednjem su tromjesečju čak zabilježeni bolji rezultati nego u prethodnom razdoblju. Međutim, primjetno je da su osnovni pokazatelji kvalitete poslovanja nešto slabiji. Udio problematičnih kredita (NPL, non performing loans) u ukupnom iznosu odbrenih zajmova povećan je sa 4,33 posto koliko je iznosio u trećem tromjesečju na 5,30 posto u četvrtom. Najveći problemi uočeni su u kreditiranju poduzeća iz tzv. realnog sektora kod kojih je udio problematičnih pozajmica 7,13 posto te kod dijela fizičkih osoba i registriranih poljoprivrednih imanja (5,74 postotka). Porast rizika vidljiv je i iz činjenice da raste iznos obveza kod kojih je kašnjenje naplati dulje od 90 dana. U vezi s likvidnošću bankarskog sustava stanje nije dramatično. Tijekom 2008. godine devet banaka je koristilo sredstva obvezne pričuve, no nijedna nije koristila kredite za likvidnost. Iako je tijekom listopada došlo do pada mjesečnog pokazatelja likvidnosti, on je poslije stabiliziran. Srpske su banke zabilježile pad adekvatnosti kapitala koja je krajem rujna iznosila 23,3 posto, da bi se do kraja godine svela na 21,9 posto. Takvom trendu pridonio je porast rizične aktive.

Iako se pretpostavljalo da je tijekom posljednjeg tromjesečja 2008. došlo do usporavanja aktivnosti bankarskog sektora u Srbiji, ukupan je iznos kredita ipak dosegnuo 1027,6 milijardi dinara (12,4 mlrd. eura), što je za 35 posto više nego na kraju prethodne godine.

U posljednjem su tromjesečju čak zabilježeni bolji rezultati nego u prethodnom razdoblju. Međutim, primjetno je da su osnovni pokazatelji kvalitete poslovanja nešto slabiji. Udio problematičnih kredita (NPL, non performing loans) u ukupnom iznosu odbrenih zajmova povećan je sa 4,33 posto koliko je iznosio u trećem tromjesečju na 5,30 posto u četvrtom. Najveći problemi uočeni su u kreditiranju poduzeća iz tzv. realnog sektora kod kojih je udio problematičnih pozajmica 7,13 posto te kod dijela fizičkih osoba i registriranih poljoprivrednih imanja (5,74 postotka). Porast rizika vidljiv je i iz činjenice da raste iznos obveza kod kojih je kašnjenje naplati dulje od 90 dana. U vezi s likvidnošću bankarskog sustava stanje nije dramatično. Tijekom 2008. godine devet banaka je koristilo sredstva obvezne pričuve, no nijedna nije koristila kredite za likvidnost. Iako je tijekom listopada došlo do pada mjesečnog pokazatelja likvidnosti, on je poslije stabiliziran. Srpske su banke zabilježile pad adekvatnosti kapitala koja je krajem rujna iznosila 23,3 posto, da bi se do kraja godine svela na 21,9 posto. Takvom trendu pridonio je porast rizične aktive.

Uspjeh

Rast dobiti
Ukupni financijski rezultat banaka (34,95 milijardi dinara) bio je u četvrtom tromjesečju za 3,7 posto viši nego u trećem (33,68 milijardi). Međutim, temeljni pokazatelji kvalitete su slabiji. Prinos na aktivu (ROA) bio 2,08, dok je u trećem tromjesečju iznosio 2,74. Također je došlo do pada prinosa na kapital (ROE), koji je krajem prosinca iznosio 9,28, dok je tri mjeseca prije bio na razini 12,03 posto.

Autor: Vladimir Harak
31. svibanj 2009. u 22:00
Podijeli članak —
Komentirajte prvi

Moglo bi vas Zanimati