EN DE

Rast referentnih kamatnih stopa

Autor: Poslovni.hr
29. ožujak 2007. u 06:30
Podijeli članak —

I Hrvatima bi trebao postati sve zanimljiviji jednoipolgodišnji rast kamata na tržištima EU

Švicarska narodna banka na svom je sastanku održanom sredinom ožujka povećala referentnu kamatnu stopu za 25 baznih poena (bp). Ona sada iznosi 2,25%, a tako visoko zadnji put bila je u prosincu 2001. SNB je time nastavila trend dizanja kamatnih stopa pravilnim ritmom od 25 bp svaka tri mjeseca, trend započet u prosincu pretprošle godine. Samo tjedan dana prije SNB-a i Europska središnja banka (ECB) povećale su svoju referentnu kamatnu stopu za 25 bp. Ona je sada na 3,75%, najviša razina od studenog 2001. Zadnji put prije ovomjesečnog sastanka ECB je referentnu kamatnu stopu podigla lanjskoga prosinca – s 3,25 % na 3,50%. Nakon što je preklanjskog prosinca povećanjem od 25 bp započeo uzlazni trend, u prvom polugodištu prošle godine ECB je istom mjerom još dvaput dizala kamatne stope – u ožujku i lipnju. U drugom je polugodištu ubrzala tempo te dizala kamatne stope već nakon dva mjeseca. Na početku ove godine, dakle, ECB je se vratila usporenijem – tromjesečnom tempu dizanja kamatnih stopa. Time je ECB u zadnjih 15 mjeseci sedam puta dizala kamatne stope – za ukupno 1,75 postotnih poena.Kamatne stope središnjih banaka na najrazvijenijim financijskim tržištima određuju kretanje kamatnih stopa prvoklasnih poslovnih banaka. Potonje su, pak, najbolje reprezentirane Libor (London Interbank Offered Rate) kamatnim stopama. One služe i kao osnovica za utvrđivanje kamatnih stopa na komercijalne kredite. Tromjesečni Libori na franak i euro imaju stabilni uzlazni trend od rujna 2005., tijekom kojega su porasli za jedan i pol, odnosno gotovo dva postotna poena. I hrvatskim investitorima postaje sve zanimljiviji sad već jednoipolgodišnji rast kamatnih stopa na europskim tržištima novca. Hrvatskim subjektima koji se zadužuju direktno u inozemstvu, naime, navedenim mehanizmom poskupljuju izvori financiranja. Domaće poslovne banke taj povećani ‘uvozni’ trošak zasad uglavnom nisu amortizirale poskupljenjem svojih kreditnih plasmana, već je on više prebacivan na teret dobiti. Pitanje je, međutim, hoće li i koliko dugo takva situacija moći potrajati.

već od 5 € mjesečno
Pretplatite se na Poslovni dnevnik
Pretplatite se na Poslovni Dnevnik putem svog Google računa, platite pretplatu sa Google Pay i čitajte u udobnosti svoga doma.
Pretplati se i uštedi

Mladen Smiljanić, analitičar u Riznici Zabe

Švicarska narodna banka na svom je sastanku održanom sredinom ožujka povećala referentnu kamatnu stopu za 25 baznih poena (bp). Ona sada iznosi 2,25%, a tako visoko zadnji put bila je u prosincu 2001. SNB je time nastavila trend dizanja kamatnih stopa pravilnim ritmom od 25 bp svaka tri mjeseca, trend započet u prosincu pretprošle godine. Samo tjedan dana prije SNB-a i Europska središnja banka (ECB) povećale su svoju referentnu kamatnu stopu za 25 bp. Ona je sada na 3,75%, najviša razina od studenog 2001. Zadnji put prije ovomjesečnog sastanka ECB je referentnu kamatnu stopu podigla lanjskoga prosinca – s 3,25 % na 3,50%. Nakon što je preklanjskog prosinca povećanjem od 25 bp započeo uzlazni trend, u prvom polugodištu prošle godine ECB je istom mjerom još dvaput dizala kamatne stope – u ožujku i lipnju. U drugom je polugodištu ubrzala tempo te dizala kamatne stope već nakon dva mjeseca. Na početku ove godine, dakle, ECB je se vratila usporenijem – tromjesečnom tempu dizanja kamatnih stopa. Time je ECB u zadnjih 15 mjeseci sedam puta dizala kamatne stope – za ukupno 1,75 postotnih poena.Kamatne stope središnjih banaka na najrazvijenijim financijskim tržištima određuju kretanje kamatnih stopa prvoklasnih poslovnih banaka. Potonje su, pak, najbolje reprezentirane Libor (London Interbank Offered Rate) kamatnim stopama. One služe i kao osnovica za utvrđivanje kamatnih stopa na komercijalne kredite. Tromjesečni Libori na franak i euro imaju stabilni uzlazni trend od rujna 2005., tijekom kojega su porasli za jedan i pol, odnosno gotovo dva postotna poena. I hrvatskim investitorima postaje sve zanimljiviji sad već jednoipolgodišnji rast kamatnih stopa na europskim tržištima novca. Hrvatskim subjektima koji se zadužuju direktno u inozemstvu, naime, navedenim mehanizmom poskupljuju izvori financiranja. Domaće poslovne banke taj povećani ‘uvozni’ trošak zasad uglavnom nisu amortizirale poskupljenjem svojih kreditnih plasmana, već je on više prebacivan na teret dobiti. Pitanje je, međutim, hoće li i koliko dugo takva situacija moći potrajati.

Mladen Smiljanić, analitičar u Riznici Zabe




Autor: Poslovni.hr
29. ožujak 2007. u 06:30
Podijeli članak —
Komentirajte prvi

Moglo bi vas Zanimati

New Report

Close