Prema posljednjim podacima konsolidirane bilance banaka, nakon blagog pada u siječnju ukupni plasmani poslovnih banaka (koji obuhvaćaju potraživanja od ostalih domaćih sektora, ostalih bankarskih i financijskih institucija) u veljači su uz godišnju stopu rasta od 13,6 posto dosegnuli svoju najvišu vrijednost od 211,9 milijardi kuna. U odnosu na kraj mjeseca siječanja vrijednost ukupnih plasmana zabilježila je rast od 2,6 milijardi kuna. Godišnji rast ukupnih plasmana poslovnih banaka bio bi i veći da u promatranom godišnjem razdoblju kuna nije ojačala u odnosu na euro (0,9 posto), dok je u odnosu na kraj siječnja došlo do deprecijacije kune (za 0,4 posto). Naime, u strukturi ukupnih potraživanja poslovnih banaka od nebankovnog sektora i dalje prevladavaju potraživanja vezana uz tečaj kune u odnosu na euro, pa promjene tečaja utječu na kretanje kunskog iznosa plasmana. Rastu ukupnih plasmana poslovnih banaka je pridonio rast potraživanja od poduzeća (1,1 milijardu kuna) i rast potraživanja od stanovništva (1,3 milijarde kuna). Ukupni kunski devizni krediti (plasmani) stanovništvu nastavili su s dvoznamenkastim stopama rasta (u veljači su kao i u siječnju iznosile 17,4 posto), dosegnuvši 115,26 milijardi kuna. Od navedenog iznosa više od 40 posto (46,7 milijardi kuna) odnosilo se na stambene kredite koji su tako nastavili s povećavanjem svog udjela u ukupnim kreditima odobrenim sektoru stanovništva. Od ukupnih potraživanja poslovnih banaka od poduzeća (92,9 milijardi kuna) 86,8 milijardi kuna činili su kunski i devizni krediti čija je godišnja stopa rasta nakon deset mjeseci zabilježila blagi rast (na 9,2 posto). U odnosu na kraj siječnja porast potraživanja na osnovi odobrenih kredita sektoru poduzeća iznosio je nešto manje od 1,2 milijarde kuna. Navedeno upućuje na zaključak da su suprotno općim kretanjima u veljači smanjena potraživanja banaka od poduzeća kao posljedica instrumenata tržišta novca, obveznica i dionica. S podacima o prvim mjesecima za ovu godinu može se naslutiti nastavak započetih trendova, odnosno usporavanje kreditne aktivnosti banaka kao posljedica restriktivne monetarne politike, što bi u konačnici trebalo rezultirati sporijim godišnjim rastom plasmana poslovnih banaka.
(RBA analize)