Premda je rast BDP-a u drugom tromjesečju razgalio premijerku Jadranku Kosor, među ekonomistima je vijest dočekana znatno hladnije. Podatak o 0,8 posto rasta niži je od očekivanja i ne predstavlja znatniji oporavak zbog niske prošlogodišnje baze na kojoj se rast izračunavao.

Dobra je vijest, međutim, da se tih 0,8 posto rasta “prikupilo” u uvjetima stagnantne novčane mase koja je od lipnja narasla za 1,8 milijardu kuna. Toliki ljetni porast, očekuje se, mogao bi rezultirati još još boljim brojkama BDP-a u trećem kvartalu.Osvrćući se na rast u drugom tromjesečju, prvi nakon trećeg kvartala 2010., glavni ekonomist Societe Generale Splitske banke Zdeslav Šantić, upozorava da je ta stopa rasta bila ispod očekivanja, ne samo zbog prošlogodišnje baze, već i zbog kasnijeg Uskrsa, zbog čega se dio pozitivni efekata prelio u drugi kvartal. U narednom razdoblju pozitivan efekt očekuje se od većeg neto izvoza i turizma. Turistički prihodi nakon dvije godine pada ove godine mogli bi porasti od pet do osam posto, no svejedno će ostati daleko ispod rekordnih razina zabilježenih 2008. godine. “Daljnji pad građevinskih radova ukazuje da će daljnji pad kapitalnih investicija ostati najznačajnija prepreka gospodarskom oporavku”, kaže Šantić. Veću dinamizaciju rasta, prema njemu, nije realno očekivati ni u zadnjem tromjesečju kada bi ključni generatori rasta (osobna potrošnja i kapitalna ulaganja) mogli stagnirati. “Iako će rast BDP-a ove godine vjerojatno biti pozitivan (ispod jedan posto) teško je govoriti o izlasku iz krize”, zaključuje Šantić.Tijekom najvećeg udara gospodarske krize 2009. bruto društveni proizvod pao je šest posto u odnosu na godinu ranije. U narednoj godini pad se nastavio, no usporedbi s 2009. godinom bio je osjetno manji, 1,2 posto. U prvom tromjesečju ove godine gospodarstvo je palo 0,8 posto.