Domaće banke prilično skeptično gledaju na mogućnost znatnijeg oporavka kreditiranja građana tijekom ove godine. Prema posljednjim podacima Hrvatske narodne banke (HNB), kreditna aktivnost i dalje je u padu ili stagnira. Tako je krajem travnja kreditiranje kupnje automobila bilo 7,6 posto niže nego krajem prošle godine dok su krediti po karticama bili šest posto niži.

Nakon skoka u ožujku, travanj je donio vrlo blagi rast stambenog kreditiranja od jedan posto. “S obzirom na slabost gospodarske aktivnosti i nepovoljnu sliku tržišta rada te promjenu ponašanja, povećan pesimizam i opreznost građana, na promjenu trenda pričekat ćemo najranije do zadnjeg tromjesečja ove, odnosno prve polovice sljedeće godine”, istaknula je početkom tjedna analitičarka PBZ-a Ana Lokin. Njezino mišljenje dijele i u Erste & Steiermärkische banci. “Prema početku tekuće godine može se zaključiti da će ona biti teža od prethodne. Međutim, nadamo se da će prema kraju godine doći do laganog poboljšanja ekonomske i tržišne situacije”, nadaju se u Erste banci. Naglašavaju kako su ukupni krediti u toj banci krajem ožujka iznosili 32,4 milijarde kuna ili 0,9 posto više nego krajem 2009. godine.

Objektivne okolnosti
“Ako uspoređujemo isto razdoblje u proteklim godinama, vidljivo je usporavanje rasta što je i bilo očekivano s obzirom na objektivne okolnosti i trenutačne gospodarske uvjete u okruženju”, ističu u Ersteu. Dodaju kako bolje rezultate bilježe kod stambenog kreditiranja gdje su u prva tri mjeseca zabilježili rast od 2,3 posto, dok je tržište raslo po stopi od jedan posto. Glavni ekonomist RBA Anton Starčević smatra kako rast optimizma u slučaju izvjesnog oporavka gospodarstva može blago promijeniti potražnju stanovništva za kreditima, ali godišnje stope rasta kredita stanovništvu od pet posto i više ne treba očekivati ni u srednjoročnom razdoblju.

Realna vrijednost
Starčević smatra kako više generacija u Hrvatskoj nisu otplatile realnu vrijednost uzetih kredita zbog odsustva valutne klauzule u uvjetima inflacije do 1993. godine i brzog rasta cijena imovine koja se kupovala na kredit. “Sadašnji su dužnici svjesni da će otplatiti realnu ili uvećanu vrijednost kredita u uvjetima pada cijena kupljene imovine i izglednog pada realnih plaća. Ta ih spoznaja odbija od spremnosti za preuzimanje kreditnih obveza, a pesimizam zbog produžene recesije pojačava neizvjesnost o zadržavanju financijske sposobnosti u roku otplate potencijalnog kredita”, pojašnjava on. Podaci središnje banke pokazuju da je ukupna razina odobrenih kredita krajem travnja bila 1,9 posto niža nego godinu prije.

Rezultati

Bez novih kredita nema ni prihoda
Bez rasta kreditiranja ozbiljno se može posumnjati u mogućnost rasta prihoda i dobiti banaka ove godine. Samo u prva četiri mjeseca ukupna neto dobit domaćih banaka snižena je za 14 posto u odnosu na isto razdoblje lani. Prihodi od kamata po kreditima još uvijek su glavni izvor zarade domaćih banaka te bi bez odobravanja novih kredita ti prihodi mogli biti bitno sniženi.