Španjolski premijer Mariano Rajoy sigurno je odahnuo, barem nakratko. Nakon desetosatnog sastanka ministara financija eurozone iz Bruxellesa mu je stigla dobra vijest. Dobio je još godinu dana za zacrtano rezanje proračunskog deficita, a do kraja mjeseca u vladin fond za pomoć banaka slit će se 30 milijardi eura koje su financijski lideri monetarne unije odobrili kao prvu i hitnu tranšu za ublažavanje dramatičnog stanja u španjolskom bankarskom sektoru. Kada je riječ o sređivanju stanja u državnoj blagajni, vladi će biti dopušteno da razina deficita bude 6,3 posto BDP-a umjesto prije postavljenih 5,3 posto.

Ispod 3% tek 2014.
Iduće godine manjak proračuna morat će se svesti na maksimalnih 4,5 posto umjesto prije “naređenih” 3 posto, a uvjet spuštanje deficita na razine niže od tri posto Rajoy će morati ispuniti tek 2014. za kada je zacrtana razina od 2,8 posto. No kao i uvijek, ništa nije besplatno. Tako će španjolski premijer popuštanje Bruxellesa morati platiti novom rundom povećanja poreza u svojoj zemlji, a očekuje se da bi detalje mogao objaviti već ovoga tjedna. Što se spašavanja banaka tiče, ministri financija eurozone još nisu precizirali ukupan iznos europske pomoći, ali su prvih 30 milijardi eura obećali poslati do kraja srpnja. Nacrt plana bankarskog “bailouta” i uvjeta koje španjolske banke moraju ispuniti trebao bi biti konačno potvrđen do 20. srpnja.

Obvezni stres-testovi
Neimenovani europski dužnosnici Financial Timesu su otkrili da će, među ostalim, uključivati daljnje, detaljne stres-testove 14 najvećih banaka. To je dao naslutiti i čelnik eurogrupe Jean-Claude Juncker. “Ključna stavka programa je revizija problematičnih segmenata španjolskoga financijskog sustava. Uvjereni smo da ćemo na kraju uspjeti otkriti sve njegove slabosti. No treba napomenuti da će sve banke koje dobiju europsku pomoć biti prisiljene na provođenje specifičnih reformi”, objasnio je Juncker. Mehanizam dostavljanja europske pomoći riješen je tako da će se novac prvo sliti u spomenuti vladin fond i biti pripisan španjolskom javnom dugu, ali čim europski lideri finaliziraju detalje nove bankarske supervizije, europski protukrizni krediti proslijedit će se izravno bankama te će iznos biti izbrisan iz knjiga državnoga duga. “Ovo je jako pozitivan dogovor”, prokomentirao je španjolski ministar gospodarstva Luis de Guindos. Iako većina ekonomista, analitičara, pa i brojni političari ne kriju da je ovakav popustljivi paket mjera koje mora ispuniti Španjolska donesen kako ta zemlja ne bi postala iduća velika žrtva europske dužničke krize te kako bi Unija izbjegla još jedan golem državni “bailout”, još postoje oni koji to demantiraju. Jedan od njih je i luksemburški ministar financija Luc Frieden koji kaže: “Nema hitnosti, ovo je jasan put prema stabilizaciji. Tržišta moraju shvatiti da novca ima, i to puno više nego je potrebno.”