EN DE

Prvi ljudi UniCredita i Intese lani su imali više od 5 mil. dolara primanja

Autor: Stanko Borić
25. kolovoz 2010. u 22:00
Podijeli članak —

Kako pokazuju dostupni podaci koje je prikupio Financial Times, najveću plaću lani je zaradio direktor Wells Farga John Stumpf, i to 18,7 milijuna dolara

Doznati plaće većine hrvatskih menadžera znanstvena je fantastika. Gotovo je uvijek osnovni razlog za odbijanje odavanja podataka o plaćama poslovna tajna, čak i za tvrtke koje javno kotiraju na burzi.

već od 5 € mjesečno
Pretplatite se na Poslovni dnevnik
Pretplatite se na Poslovni Dnevnik putem svog Google računa, platite pretplatu sa Google Pay i čitajte u udobnosti svoga doma.
Pretplati se i uštedi

A ako iznos plaće ne žele otkriti čak ni vodeći ljudi srednjih ili malih tvrtki, lako se može zamisliti kakva je tek situacija s bankama. Stoga iznosi plaća Franje Lukovića, Bože Prke ili Zdenka Adrovića teško da će, barem u skoro vrijeme, postati dostupni domaćoj javnosti. Djelomičan uzrok takvom skrivanju je i izbjegavanje reakcije javnosti koja plaća ponajveće kamate na kredite na europskom tlu. S druge strane iznosi primanja vodećih ljudi najvećih europskih (među kojima su i vlasnici većine hrvatskih banaka) i američkih financijskih divova već su niz godina javna stvar. Naravno, javna objava podataka ovisi o regulativi pojedine države te o metodologiji što tko uračunava u primanja, ali za većinu bankara lako se doznaju željene brojke. Financial Times je objavio podatke o primanjima za većinu najvećih europskih i američkih banaka. Zanimljivo je da među onima s najvećim primanjima nema šefova Citigroupa i Bank of America, kojima je Barack Obama ograničio iznose koje mogu primiti. Tako je bivši čelni čovjek Bank of Americe Ken Lewis lani imao primanja od svega 32.000 dolara nakon što je pristao na smanjenje plaće i odustajanje od bonusa. Naravno, više nema ni iznosa kakve je primao, primjerice, šef Goldman Sacsha Llyod Blankfein koji je 2007. dobio gotovo nestvarnih 70 milijuna dolara. Ipak nisu bili dostupni podaci za sve najveće banke tako da su izostali direktori banaka poput švicarskog UBS-a ili španjolskog Santandera.

Doznati plaće većine hrvatskih menadžera znanstvena je fantastika. Gotovo je uvijek osnovni razlog za odbijanje odavanja podataka o plaćama poslovna tajna, čak i za tvrtke koje javno kotiraju na burzi.

A ako iznos plaće ne žele otkriti čak ni vodeći ljudi srednjih ili malih tvrtki, lako se može zamisliti kakva je tek situacija s bankama. Stoga iznosi plaća Franje Lukovića, Bože Prke ili Zdenka Adrovića teško da će, barem u skoro vrijeme, postati dostupni domaćoj javnosti. Djelomičan uzrok takvom skrivanju je i izbjegavanje reakcije javnosti koja plaća ponajveće kamate na kredite na europskom tlu. S druge strane iznosi primanja vodećih ljudi najvećih europskih (među kojima su i vlasnici većine hrvatskih banaka) i američkih financijskih divova već su niz godina javna stvar. Naravno, javna objava podataka ovisi o regulativi pojedine države te o metodologiji što tko uračunava u primanja, ali za većinu bankara lako se doznaju željene brojke. Financial Times je objavio podatke o primanjima za većinu najvećih europskih i američkih banaka. Zanimljivo je da među onima s najvećim primanjima nema šefova Citigroupa i Bank of America, kojima je Barack Obama ograničio iznose koje mogu primiti. Tako je bivši čelni čovjek Bank of Americe Ken Lewis lani imao primanja od svega 32.000 dolara nakon što je pristao na smanjenje plaće i odustajanje od bonusa. Naravno, više nema ni iznosa kakve je primao, primjerice, šef Goldman Sacsha Llyod Blankfein koji je 2007. dobio gotovo nestvarnih 70 milijuna dolara. Ipak nisu bili dostupni podaci za sve najveće banke tako da su izostali direktori banaka poput švicarskog UBS-a ili španjolskog Santandera.

Alessandro Profumo, UniCredit
Izvršni direktor UniCredita, vlasnik najveće hrvatske banke Zagrebačke banke, lani je imao šest milijuna dolara primanja. Unatoč tome što je vrijednost dionice banke lani pala za 85 posto, Profumo je naklonost dioničara dobio zbog dobrih rezultata banke na nedavnom stres-testu. Godinu prije zaradio je gotovo 16 milijuna dolara.

Corrado Passera, Intesa Sanpaolo
Passera je Intesu, inače vlasnika Privredne banke Zagreb, kroz krizu sproveo bez većih problema. Barem prividno jer banka u idućih 12 mjeseci mora pokriti čak 30 milijardi dolara obveza, u čemu je rekorder među svim europskim bankama. No plaća mu je lani narasla na 5,3 milijuna dolara u odnosu na 4,4 milijuna koliko je primio u 2008.

Frederic Oudea, Societe Generale
Direktor druge najveće francuske banke, koja u portfelju ima i Splitsku banku, uspio je oporaviti tvrtku nakon skandala koji ih je stajao pet milijardi eura. Banka je lani imala neto dobit od 678 milijuna eura, no Uprava nije dobila prije planirane opcijske dionice. Oudea je tako lani primio plaću od 1,5 milijuna dolara.

John Stumpf, Wells Fargo
Predsjednik i glavni izvršni direktor Wells Farga jedan je od plaćenijih bankara iako njegova banka sa sjedištem u San Franciscu nije osobito propulzivna na svjetskoj razini. No kvalitetno vođenje kroz krizu i preuzimanje banke Wachovia pomogli su da odbor banke odluči udvostručiti Stumpfovu plaću u odnosu na 2008.

Brady Dougan, Credit Suisse
Douganu su primanja lani narasla za čak 570 posto u odnosu na 2008. kada je dobio 2,6 milijuna. Takva plaća nije prošla nezamijećeno ni u Švicarskoj, no njegovim rezultatima teško da se mogu naći zamjerke. Za razliku od konkurentskog UBS-a, Credit Suisse imao je 2009. jednu od najuspješnijih financijskih godina.

John Mack, Morgan Stanley
Mack je u prosincu prošle godine zaposlenicima objavio da se povlači krajem godine i da se odriče bonusa jer će banka godinu završiti u gubitku. Točnije, bonusa se odrekao treću godinu zaredom, što mu je donijelo znatne simpatije javnosti. Ni 2008. nije imao golema primanja kao njegove kolege, iznos je bio 1,2 milijuna.

Jamie Dimon, JPMorgan Chase
Dimon je zaslužan za uspješna preuzimanja Bear Sternsa i Washington Mutuala, a lanjsku dobit banke udvostručio je na 11,7 milijardi dolara. Primanja su mu lani nominalno pala za 96 posto jer je 2008. primio čak 35,7 milijuna dolara. Usto je za razliku od kolega u najvećim bankama Dimon elegantno izbjegao ispitivanja regulatora.

Joseph Ackermann, Deutsche Bank
Ackermannova primanja već dugo godina izazivaju rasprave u Njemačkoj. Iako mu se već tražila zamjena, vlasnici se nisu mogli složiti oko kandidata pa su mu produžili ugovor do 2013. godine. Budući da se odrekao bonusa u gubitničkoj 2008., te su mu godine primanja iznosila “svega” dva milijuna dolara.

Stephen Hester, Royal Bank of Scotland
Kao čelni čovjek banke koja je u 84-postotnom vlasništvu britanske vlade, Hester je u osjetljivoj poziciji glede plaće. Jednom prilikom je rekao da čak i njegovi roditelji smatraju da je preplaćen. Plaća mu je prošle godine iznosila i više nego solidnih 10 milijuna dolara od čega se najveći dio odnosi na opcijske dionice.

Llyod Blankfein, Goldman Sachs
Iako se na prvi pogled čini kako je Blankfein najveći “siromah” među bankarima, pogledaju li se njegova primanja za 2008. zasigurno se mijenja mišljenje. Naime, za tu godinu primio je nevjerojatnih 41 milijun dolara. I to unatoč glasinama da je ta poznata banka svjesno obmanjivala vlastite klijente kako bi zaradila.

Autor: Stanko Borić
25. kolovoz 2010. u 22:00
Podijeli članak —
Komentirajte prvi

Moglo bi vas Zanimati