Doznati plaće većine hrvatskih menadžera znanstvena je fantastika. Gotovo je uvijek osnovni razlog za odbijanje odavanja podataka o plaćama poslovna tajna, čak i za tvrtke koje javno kotiraju na burzi.
A ako iznos plaće ne žele otkriti čak ni vodeći ljudi srednjih ili malih tvrtki, lako se može zamisliti kakva je tek situacija s bankama. Stoga iznosi plaća Franje Lukovića, Bože Prke ili Zdenka Adrovića teško da će, barem u skoro vrijeme, postati dostupni domaćoj javnosti. Djelomičan uzrok takvom skrivanju je i izbjegavanje reakcije javnosti koja plaća ponajveće kamate na kredite na europskom tlu. S druge strane iznosi primanja vodećih ljudi najvećih europskih (među kojima su i vlasnici većine hrvatskih banaka) i američkih financijskih divova već su niz godina javna stvar. Naravno, javna objava podataka ovisi o regulativi pojedine države te o metodologiji što tko uračunava u primanja, ali za većinu bankara lako se doznaju željene brojke. Financial Times je objavio podatke o primanjima za većinu najvećih europskih i američkih banaka. Zanimljivo je da među onima s najvećim primanjima nema šefova Citigroupa i Bank of America, kojima je Barack Obama ograničio iznose koje mogu primiti. Tako je bivši čelni čovjek Bank of Americe Ken Lewis lani imao primanja od svega 32.000 dolara nakon što je pristao na smanjenje plaće i odustajanje od bonusa. Naravno, više nema ni iznosa kakve je primao, primjerice, šef Goldman Sacsha Llyod Blankfein koji je 2007. dobio gotovo nestvarnih 70 milijuna dolara. Ipak nisu bili dostupni podaci za sve najveće banke tako da su izostali direktori banaka poput švicarskog UBS-a ili španjolskog Santandera.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Uključite se u raspravu